Page 23 - STAV broj 310

MILETIĆ, Oktavijan, filmski režiser i snimatelj (Zagreb, MUJADŽIĆ, Omer, slikar (Bosan-
1. 10. 1902. – Zagreb, 17. 8. 1987): Smatra se utemeljiteljem ska Gradiška, 1. 2. 1903. – Zagreb, 28. 10.
hrvatske kinematografije. Filmsku je karijeru započeo 1920. u 1991): Već sa 16 godina upisuje studij sli-
Beču. Vrativši se u Zagreb, počinje stjecati snimateljsko isku- karstva u Zagrebu, a diplomirao je 1924.
stvo. Od 1927. do 1931. snimio je niz kratkih šala. Kao profe- Godinu dana usavršavao se u Parizu, a
sionalni režiser i snimatelj od 1938. do 1941. godine ostvario je nakon povratka u Zagreb sudjeluje na ne-
niz zanimljivih putopisnih filmova. Za vrijeme NDH snimao koliko izložbi. Od 1927. radio je kao crtač
je dokumentarne filmove o kulturnoj baštini (Barok u Hrvat- u Arheološkom muzeju, a 1931. postao je
skoj). Godine 1943. režirao je i snimio prvi hrvatski cjelovečer- profesor na Umjetničkoj akademiji, gdje je
nji igrani glazbeni film Lisinski, koji je prvi put prikazan 19. 4. podučavao do 1973. godine. Sudjelovao je
1944. Nakon toga, režirao je, snimio i montirao igrano-doku- na izložbi “Pola vijeka hrvatske umjetno-
mentarni srednjometražni film Radium – izvor zraka. Poslije sti” (1938). Tokom Drugog svjetskog rata
1945. radi kao snimatelj na mnogim projektima, a samostalno slika interijere svog ateljea u Akademiji,
je režirao nekoliko filmova, od kojih mu je najpoznatiji doku- portrete i figure iz muslimanskog ambi-
mentarni Juraj Dalmatinac (1977). jenta i krajolike iz Dalmacije, koje izlaže
na 1, 2. i 3. izložbi hrvatskih umjetnika u
MILIČEVIĆ, lvan NDH (1941–1943). Na izložbama hrvat-
Aziz, novinar i knji- ske umjetnosti u Berlinu, Beču i Bratisla-
ževnik (Mostar, 23. 6. vi 1943. sudjeluje s 12 slika. Godine 1944.
1868. – Sarajevo, 23. nastupio je na 4. izložbi s dvije nove slike,
5. 1950): Gimnaziju je a u sekciji Autoportreta, kojom se posebno tada obogatila redov-
pohađao u Splitu i Sa- na postava u Umjetničkom paviljonu, izabran je recentni rad.
rajevu, a pravo studi- Tom je prilikom za predvorje uzet veliki portret Ante Pavelića,
rao u Beču. Literarne kojeg je Mujadžić portretirao tokom 1943. godine.
priloge počinje objav-
ljivati u Hercegovačkom MULABDIĆ, Edhem, književnik (Maglaj, 25. 12. 1862. –
bosiljku i Glasu Herce- Sarajevo, 29. 1. 1954): Završio je Učiteljsku školu u Sarajevu.
govca. Pisao je pjesme Radio je kao učitelj u Brčkom i Sarajevu, a potom kao nastav-
i novele pod pseudo- nik i direktor muslimanske Više djevojačke škole do 1929, kad
nimom Aziz Hercego- se penzionirao. Jedno je vrijeme bio referent u školskom odje-
vac i Ibni Mostari. Od ljenju Zemaljske vlade u Sarajevu. Jedan je od najistaknutijih
1891. živi u Zagrebu, bošnjačkih prosvjetitelja i književnika s konca 19. i početka
objavljuje publicistič- 20. stoljeća. Autor je prvog bošnjačkog romana Zeleno busenje
ke priloge u zagrebač- (1898). Uređivao je Behar (od 1901. do 1906). Za Kraljevine
kim listovima, osobito Jugoslavije jedan je od osnivača Gajreta. Bio je i predsjednik
u pravaškoj Hrvatskoj, Narodne uzdanice, kao i poslanik s liste JMO. Za vrijeme NDH
gdje postaje urednik je kao musliman zauzimao značajno mjesto u kulturnom ži-
rubrike Iz hrvatskih po- votu, a njegove su drame izvođene u više gradova. Nakon rata
krajina i upoznaje Antu Starčevića, koji podupire njegov politički je zbog toga imao znatnih problema. Bio je osuđen na zatvor,
i literarni rad. Kao uvjereni pravaš, zauzima se za slogu “Hrvata iz kojeg je pušten krajem marta 1946. godine.
muslimana i katolika”. U tom je duhu i njegovo prijateljstvo i
književna saradnja s Osmanom Nuri Hadžićem, s kojim je objavio MURADBEGOVIĆ, Ahmed, književnik, režiser i pozoriš-
prvi muslimanski kalendar Mearif (1894), te djela Bez nade (1895), ni intendant (Gradačac, 3. 3. 1898. – Dubrovnik, 15. 3. 1972):
Na pragu novoga doba (1896), Bez svrhe (1897), pod zajedničkim U Zagrebu je završio Filozofski fakultet i Državnu glumačku
pseudonimom Osman-Aziz. Godine 1897. u Mostaru pokreće i školu. Nastupao je u Zagrebu kao glumac, nastavnik u Glu-
uređuje list Osvit, a u Sarajevu 1911. preuzima uređivanje Sara- mačkoj školi i gimnazijski profesor. U periodu od 1941. do
jevskog lista, službenog glasila bosanske Zemaljske vlade. Sudje- 1945. bio je intendant pozorišta u Sarajevu, a potom do 1954.
lovao je u osnivanju hrvatskih kulturnih ustanova u BiH, bio je režiser i umjetnički rukovoditelj pozorišta u Tuzli. U peri-
osnivač i voditelj kulturno-povijesne zbirke Dokumenti hrvatstva odu od 1954. do 1956. djeluje u Dubrovniku, a od 1956. do
u Bosni. Za vrijeme NDH slavljen je kao jedan od najvećih pro- 1960. u Banjoj Luci. Napisao je knjige novela Nojemova lađa,
tagonista pravaške misli u Bosni, a povodom njegove 75. godi- Svijet u opancima i U vezirovim odajama. Drame Bijesno pseto
ne života brojni listovi i časopisi posvećuju mu posebne prilo- i Na Božjem putu praizvedene su mu u Zagrebu 1926. i 1936.
ge. Godine 1944. proglašen je i počasnim članom Družbe braće Sarađivao je u sarajevskoj Hrvatskoj pozornici (1941–1945). U
hrvatskoga zmaja. Po njemu danas nosi naziv ulica u Mostaru. Zagrebu su mu u toku rata izvođene drame Na Božjem putu
i Huseinbeg Gradaščević, u Sarajevu Na Božjem putu, Srdžba
MISITA, Vera, operna pjevačica i glumica (Prijedor, 24. 1. podzemnoga kralja, Rasemin sevdah, Junaci iz kasabe, U planini
1906. – Zagreb, 24. 4. 1986): Klavir i pjevanje učila je na Mu- (poslužila kao Iibreto za Gotovčevu operu Morana) i Majka.
zičkoj akademiji u Zagrebu, gdje je i debitirala 1927. godine. Po Ahmedu Muradbegoviću zovu se ulica u Sarajevu i osnov-
Gostovala i na inostranim pozornicama (Graz, Salzburg, Inn- na škola u Kaknju.
sbruck, Prag, Linz, Leipzig, Beč, Milano). Od 1936. do 1945.
jedna je od najuglednijih operetnih pjevačica HNK u Zagrebu. NAMETAK, Alija, dramatičar i prozaik (Mostar, 7. 3.
Nakon sloma NDH, 1945. po kazni premještena je u Rijeku, 1906. – Sarajevo, 8. 11. 1987): U Zagrebu je završio Filozof-
gdje nastavlja karijeru u dramskim predstavama. Vrativši se u ski fakultet, radio poslije kao profesor, knjižničar i drama-
Zagreb, glumila je u zagrebačkoj “Komediji” od 1950. do 1962, turg. U Sarajevu je uređivao Novi behar i Narodnu uzdani-
a od 1963. do 1964. u Splitu. cu (1933–1945). Skupljao je narodno stvaralaštvo Bošnjaka.

STAV 11/2/2021 23