Page 26 - STAV broj 310

SPECIJAL: DRUGI SVJETSKI RAT

Redovnim članom HAZU-a postao je Poglavnikovim imeno- najplodnijeg hrvatskog kompozitora zabavne muzike. Snimao
vanjem prvih deset akademika 1941, koji su potom pripremili je za najpoznatije svjetske diskografske firme: “Polydor”, “Su-
Pravila HAZU, organizirali godišnju skupštinu u januaru 1942. praphon”, “Laurie” i dr.; ploče prodaje u milionskim primjer-
te predložili nove članove. Nakon rata predsjedava ULUH-om cima. U inostranstvu, a posebice u Njemačkoj i Austriji, Robić
i upravlja Modernom galerijom (1946/47). je najpoznatiji hrvatski pjevač, poznat kao “Mister Morgen”, po
pjesmi Morgen, s kojom je krajem 50-ih godina postigao svjetski
REŽEK, Ivo, slikar i karikaturist (Varaždin, 22. 5. 1898 uspjeh (godine 1958. prodano u svijetu dva miliona ploča s tom
– Zagreb, 2. 9. 1979): Studirao (od 1915) u Zagrebu i Pragu pjesmom). Bio je saradnik i pjevač glasovitog kompozitora Berta
(1919–1924), usavršio se u Parizu, slikao portrete, pejzaže, mr- Kaempferta, s kojim je sarađivao pri nastajanju svjetskog hita
tvu prirodu i freske, bavio se ilustracijom. Istaknuti je karika- Stranci u noći. Nastupio je na TV u SAD-u (Perry Como Show)
turist predratnih Kopriva (pseudonim Ives). Vrstan crtač i po- i u mnogim TV emisijama diljem Evrope.
znavatelj različitih slikarskih i grafičkih tehnika, za vrijeme RUŽDIĆ, Ibrahim, farmaceut i hemičar (Travnik, 28. 11.
NDH dobiva mnogobrojne narudžbe: izradio nacrte za više 1906 – Zagreb, 4. 7. 1990): U Travniku je završio isusovačku
serija poštanskih marki (napose su zapažene one s motivima iz klasičnu gimnaziju, a u Zagrebu studij farmacije (1929), potom
hrvatske historije), ilustrirao knjižna izdanja HIBZ-a, literarne hemije, dok je 1933. doktorirao. U zagrebačkom Higijenskom
priloge u Spremnosti i Hrvatskom narodu, objavljivao karikature. zavodu specijalizirao je ispitivanje živežnih namirnica te orga-
Izveo je nekoliko zidnih kompozicija u sakralnim objektima (uz nizirao dijagnostičko-analitičke laboratorije u vojnim bolnica-
ostale, u Svetištu Majke Božje Bistričke). Prvih poslijeratnih ma u Zagrebu i u Sarajevu. Specijaliziravši medicinsku hemiju
godina vodeći je karikaturist u Kerempuhu, a od 1947. profesor u Beču, Lausannei, Zürichu i Parizu, pri sanatoriju “Merkur”
na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. u Zagrebu 1938. osniva Dijagnostičko-analitički laboratorij,
u kojem je radio do 1981. To je bio prvi samostalni medicin-
RIESSNER, Danko, hirurg (Hrvatska Kostajnica, 21. 3. sko-hemijski laboratorij kod nas. Pronašao je vlastitu mikroa-
1907 – Zagreb, 23. 7. 1973): Nakon završenog studija medicine nalitičku metodu određivanja acetona u krvi dijabetičara. Pro-
(1931), specijalizira u Zagrebu hirurgiju. Godine 1936. usavrša- fesor hemije na Medicinskom fakultetu postaje krajem 1941. pa
va se u Berlinu u torakalnoj hirurgiji, a 1938. također u Berli- ga tom prilikom hrvatski narod pozdravlja kao “prvog musli-
nu specijalizira i neurohirurgiju, te uvodi savremenu neurohi- manskog Hrvata, profesora na hrvatskom sveučilištu”. Do 1945.
rurgiju na zagrebačku hiruršku kliniku. Godine 1941. postaje bio je predstojnik Zavoda za medicinsku hemiju Medicinskog
docent, 1942. vanredni, a 1943. redovni profesor Medicinskog fakulteta, ne napuštajući svoj rad u “Merkuru”. Sarađivao je u
fakulteta, te 1944. šef hirurške klinike. Glavni je autor priruč- Časopisu za medicinu i biologiju (1945). Po završetku rata uklo-
nika Ratna medicina, objavljenog 1941, a u Liječničkom vjesniku njen je sa Sveučilišta, osuđen na zatvorsku kaznu, nakon čega
objavio je niz zapaženih neurohirurških rasprava. Cijelo ratno se posvećuje radu u svom laboratoriju, koji 1947. pretvara u
i poratno razdoblje razvoja hrvatske neurohirurgije neprijepor- Centralni medicinsko-kemijski laboratorij zdravstvenih usta-
no se može označiti kao Riessnerovo razdoblje. U maju 1945. nova grada Zagreba, a 1962. u Zavod za medicinsku biohemiju
uklonjen je s klinike zbog toga što je operirao i visoke držav- Kliničke bolnice “Dr. Ozren Novosel” (danas Klinička bolni-
ne dužnosnike NDH. Najprije je glavni neurohirurg povojni- ca “Merkur”) s Odjelom za znanstveno-istraživački rad. Prvi
čene bolnice na Rebru, a 1946. vraćen je na hiruršku kliniku, je kod Hrvata (1945) organizirao izobrazbu zdravstvenih teh-
ali bez nastavničke titule. Organizira prvi samostalni Neuro- ničara laboratorijskog smjera, doškolovanje medicinskih bio-
kirurški odjel u Hrvatskoj. Godine 1951. dobija titulu starijeg kemičara (1954) i postdiplomski studij iz kliničko-laboratorij-
asistenta, dok su njegovi “politički podobni” studenti u to vri- ske dijagnostike (1967) te je izabran za profesora Medicinskog
jeme napredovali već do sveučilišnih profesora. Od 1953. do fakulteta za potrebe tog studija.
1962. voditelj je Kirurškog odjela Opće bolnice “Dr. Mladen
Stojanović” u Zagrebu (danas Klinička bolnica “Sestre milo- SEFIĆ, Meho, slikar, pjevač i kompozitor (Mostar, 1. 6.
srdnice”), a potom, nakon penzije, odlazi u Njemačku, gdje u 1919 – Mostar, 2. 6. 1988): Tokom NDH jedan je od najpopu-
Kölnu i Essenu vodi neurohirurške odjele. U Zagreb se vratio larnijih pjevača zabavne muzike. Nastupa u radioprogramima,
nekoliko godina prije smrti. na koncertima, u kafanama i noćnim lokalima. Slušatelji Dr-
žavne krugovalne postaje Zagreb mogli su ga često čuti u sva-
ROBIĆ, Ivo, pje- kodnevnoj emisiji Vojniku u podne, u kojoj su se uz pozdrave
vač i kompozitor (Ga- vojnicima izvodile i pjesme po željama. Kompozitor je veoma
rešnica, 29. 1. 1923): popularnih melodija (Voana, Sudbina, Lotosov cvijet, Ela, Sere-
Gimnaziju je završio nada Mostaru). Osim vlastitih, najviše je pjevao pjesme N. Gr-
u Bjelovaru. Muzič- čevića (Snivaj) i A. Kuljevana (Srest ću te, Na bijelom žalu plavog
ku karijeru započinje mora). Snimio je više ploča. Poslije rata je nastupao uz orkestar
1943, prošavši uspješ- A. Kuljevana. Nakon 1952. odlazi iz Zagreba u Mostar, gdje se
no audiciju na Radi- posvećuje slikarstvu.
ju Zagreb s pjesmom
Sniježi Maria Kinela. STROZZI, Tito, markiz, režiser i dramatičar (Zagreb, 14.
Najčešće pjeva uživo 10. 1892 – Zagreb, 23. 3. 1970): Član je HNK od 1919. Jedan je
u radioemisijama u od najsvestranijih hrvatskih pozorišnih ljudi, koji je sa svojom
ranojutarnjim sati- majkom Marijom Ružičkom-Strozzi i sestrom Majom Stroz-
ma. Navečer pak na- zi-Pečić obilježio sjajnu pozorišnu epohu u trajanju jednog
stupa u zagrebačkom stoljeća. Muzičar, glumac, režiser, prevodilac, pedagog, drama-
“Kolu”. Ubrzo posta- tičar, književnik, upravitelj Drame HNK u Zagrebu, živio je i
je stalni pjevač u “Grill-Roomu”, noćnom lokalu, gdje ga pra- umro za pozorište, a preminuo je gotovo na pozornici, nekoliko
ti orkestar Kalmana Kočija. Na njegovom su repertoaru pre- sati poslije praizvedbe svog Buniduha Kerempuha u zagrebačkoj
pjevi stranih šlagera i popularnih pjesama N. Grčevića, tada “Komediji”, svoje posljednje uloge i režije. Njegove briljantne

26 11/2/2021 STAV