Page 27 - STAV broj 310

kreacije Krležinih junaka, klasičnih heroja i salonskih ljubav- književnika (1937–1940) i honorarni nastavnik na Akademiji
nika ostaju trajno zapisane u antologiji hrvatskog scenskog likovnih umjetnosti u Zagrebu. Godine 1940. i 1941. djelovao
stvaralaštva. Režije mu obuhvataju širok repertoar hrvatskih je kao prosvjetni viši pristav pri Banovini Hrvatskoj. Od 1. de-
i stranih dramskih i opernih autora. Napisao je i adaptirao za cembra 1942. do 20. juna 1944. službovao je kao časnik u Po-
pozorište dvadesetak djela, uz veliki broj prijevoda. Preveo je i punidbenom odjelu Ministarstva oružanih snaga (MINORS).
oba dijela Fausta J. W. Goethea. Godine 1925. napisao je scena- Potkraj 1942. objavio je zbirku stihova Tuga zemlje u nakladi
rij, režirao, igrao glavnu ulogu i finansirao filmski projekt Dvo- HIBZ-a, za koju je u junu 1943. primio Antunovsku nagradu
rovi u samoći. Opere i drame režirao je i u Francuskoj, Austriji i Državnog zavoda za narodnu prosvjetu u Zagrebu. Sredinom
Njemačkoj. Za vrijeme NDH bio je u naponu stvaralačke snage; 1944. postavljen je za književnog sekretara HIBZ-a u Zagrebu.
bio je voditelj Dječjeg carstva i popularni Car Pričalo. Pisao je Po završetku Drugog svjetskog rata komunističke vlasti kažnja-
pozorišne komade, igrao i režirao drame i opere na Hrvatskom vaju ga s dva mjeseca zabrane objavljivanja. Kao urednik u Na-
krugovalu i u pozorištu. Drame Dubravka (I. Gundulić), Ognji- kladnom zavodu Hrvatske i “Zori”, priredio je mnogobrojna
šte (M. Budak), Kardinal (L. N. Parker), Zrinski i Tomislav (T. izdanja hrvatskih pisaca. Bio je također direktor Instituta za
Strozzi), Faust (J. W. Goethe), Prijatelj žena (A. Dumas), Splet- književnost i teatrologiju i predsjednik Društva književnika
ka i ljubav (F. Schiller) i dr.; opere: Don Carlos (G. Verdi), Ca- Hrvatske (1964–1965). Redovni član JAZU-a (HAZU) postao
valleria rusticana (P. Mascagni), Adriana Lecouvreur (F. Cilea), je 1965. Prevodio je s češkog i njemačkog, sastavio nekoliko an-
Rajnino zlato (R. Wagner). Odigrao je i veliki broj uloga. Imao tologija i uredio sabrana djela mnogih hrvatskih pisaca (S. S.
je čin domobranskog satnika. Kranjčević, A. G. Matoš, V. Vidrić, I. Kozarac, J. P. Kamov, T.
Ujević, I. G. Kovačić). Važniji naslovi: Lirika (1931), Sunce na
ŠABANOVIĆ, oranicama (1933), Pepeo srca (1936), Tuga zemlje (1942), Blagdan
Hazim, orijentalist žetve, Zora i Seljačka sloga (1956), Srebrne svirale (1960), Prsten
(Poriječani kraj Vi- (1963), Prijateljstvo riječi (1981), Kruh svagdanji (1986), Sabrana
sokog, 22. 7. 1916 djela (1988. i 1989), Djela (1995).
– Carigrad, 22. 3.
1971): Završio je UJEVIĆ, Mate, enciklopedist, bibliograf, književnik
Gazi Husrev-bego- (Krivodol kraj Imotskog, 13. 7. 1901 – Zagreb, 7. 1. 1967). U
vu medresu u Sara- gimnaziju je krenuo kod franjevaca u Sinju, a maturirao je
jevu te studirao na 1922. u klasičnoj gimnaziji u Splitu. Studirati je započeo na
Višoj islamskoj šeri- Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a diplomirao je na Filozof-
jatsko-teološkoj školi. skom fakultetu u Ljubljani “jugoslavenske književnosti, hr-
Završio je Filozofski vatski jezik, staroslavenski, francuski i narodnu historiju”.
fakultet u Beogradu, Do marta 1941. predaje na nadbiskupskoj gimnaziji u Zagre-
gdje je i doktorirao bu, a od tada sve vrijeme posvećuje HIBZ-u, napose radu na
1956. Kao student, u Hrvatskoj enciklopediji. U razdoblju od 10. februara 1941. do
Sarajevu je sarađivao 5. maja 1945. objelodanjeno je pet svezaka Hrvatske enciklo-
u Novom beharu i Gla- pedije. Osim te, HIBZ je objelodanio tri sveska, od deset pla-
sniku Islamske vjerske zajednice. Za vrijeme NDH bio je kustos niranih, enciklopedijskog zbornika za mladež Znanje i radost
u Hrvatskom zemaljskom muzeju u Sarajevu, te je razvio bo- (1942 – 1944), zatim više stotina svezaka u sljedećim serijama:
gatu publicističku djelatnost: piše članke o kulturnim vezama Zemlje i narodi, Suvremena hrvatska umjetnost, Posebna izdanja,
Hrvata i Arapa u prošlosti, o Hrvatima muslimanima u turskoj Suvremeni hrvatski pisci, Ukupna djela hrvatskih pisaca, Teksto-
prošlosti, portrete glasovitih Hrvata u Visokoj porti, o vezama vi i pregledi, Hrvatska misao i riječ kroz stoljeća, Vedra knjiga,
Hrvatske s islamskim svijetom, te se zauzima za moralnu obno- Svjetski klasici, Junaci djela i misli, Knjižica za književna i estet-
vu u novom društvu NDH. Sarađivao je u Osvitu (1942–1944), ska pitanja, Pomorski leksikon i Hrvatska bibliografija. U sklopu
Glasniku Islamske vjerske zajednice (1941–1943), Novom listu HIBZ-a pokrenuti su časopisi: Književni tjednik (1941–1942),
(1941–1942), Hrvatskom narodu (1941–1943), Za dom (1942), Časopis za hrvatsku povijest (1943–1944), Vienac (1944), Časopis
Spremnosti (1943), Novom Beharu (1941–1942, 1944) i dr. Po- za medicinu i biologiju (1945) te Croatia na njemačkom jeziku,
slije sloma NDH osuđen je na tri godine robije, od čega je od- šest brojeva, i jedan broj na francuskom jeziku (1941–1944).
služio oko godinu dana. Radi potom u Arhivu grada Sarajeva, S P. Tijanom i V. Štefanićem sastavio je srednjoškolske udž-
na Pravnom fakultetu te od 1950. u Orijentalnom institutu u benike: Prve brazde (hrvatska čitanka za 1. i 2. razred srednjih
Sarajevu. U središtu njegovog naučnog zanimanja jeste kul- škola, 1941), nastavak Sjetva (hrvatska čitanka za 3. i 4. razred
turna historija Bošnjaka na prostoru bivše Jugoslavije. Objav- srednjih škola, 1941) i Plodovi srca i uma (hrvatska čitanka za
ljivao je na turskom i arapskom jeziku, između ostalog: Turski više razrede srednjih škola, 1941). Uz opsežan organizacijski
dokumenti u Bosni iz druge polovine XV. stoljeća (Sarajevo, 1949), posao oko HIBZ-a i Hrvatske enciklopedije u ratnim uvjetima,
Upravna podjela jugoslavenskih zemalja pod turskom vladavinom Ujević sarađuje u Književnom tjedniku, Viencu, Prosvjetnom ži-
do Karlovačkog mira 1699. (Sarajevo, 1953), Bosanski pašaluk, votu, Hrvatskoj pozornici, Obitelji, a uredio je dva sveska djela
postanak i upravna podjela (Sarajevo, 1959). Bio je saradnik En- Čedomila Jakše, četiri sveska djela Đure Sudete. Njegov po-
ciklopedije Jugoslavije. kušaj da poslije 9. maja 1945. nastavi rad na Hrvatskoj enciklo-
pediji nije uspio zbog stava tadašnjih vlasti, a sam se našao u
TADIJANOVIĆ, Dragutin, književnik (Rastušje kraj stanovitoj izolaciji. Od 1947. u sklopu Akademijina Jadran-
Broda, danas Slavonski Brod, 4. 11. 1905): Gimnaziju je zavr- skog instituta nastavlja s radom na Pomorskoj enciklopediji. Tek
šio u Brodu. Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu završio 1950, nakon još jednog neuspjelog pokušaja obnove rada na
je studij južnoslavenskih književnosti i filozofije (1937). Pod Hrvatskoj enciklopediji, Ujević već poodmakle radove na Pomor-
pseudonimom Morgan Tadeon štampao je 1922. jednu pje- skoj enciklopediji i svoje veliko znanje u izradbi enciklopedija i
smu u zagrebačkom srednjoškolskom listu Omladina. Radio bibliografija uklapa kao glavni organizator i spiritus movens
je kao korektor Narodnih novina, sekretar Društva hrvatskih u Krležin Leksikografski zavod u Zagrebu.

STAV 11/2/2021 27