Page 24 - STAV broj 310
P. 24
SPECIJAL: DRUGI SVJETSKI RAT
Objavio je više radova i knjiga: Bajram žrtava (1931), Dobri PAPANDOPULO, Boris, kompozitor i dirigent (Bad Honnef,
Bošnjani (1937), Ramazanske priče (1941), Za obraz (1942), 25. 2. 1906. – Zagreb, 16. 10. 1991): Iz ugledne je muzičko-po-
Omer u naćvama (1942), Mladić u prirodi (1943), Muslimanske zorišne obitelji, unuk je glumice Marije Ružičke-Strozzi, sin
junačke pjesme (1943), Trava zaboravka (1966) i dr. U periodu operne primadone Maje Strozzi-Pečić. Studirao je kompozici-
od 1941. do 1945. bio je pozorišni lektor u Sarajevu, gdje su ju na Muzičkoj akademiji u Zagrebu kod Blagoja Berse, a di-
izvođena njegova djela Omer za naćvama i Zabavni odbor. Sa- rigiranje na Konzervatoriju u Beču. Karijeru započinje 1924.
rađivao je u Hrvatskom narodu (1941), Hrvatskoj svijesti (1942), kao horski dirigent, vodi pjevačko društvo “Kolo” i orkestar
Novom listu (1943) te Hrvatskoj pozornici. Nakon sloma NDH je Hrvatskog glazbenog zavoda u Zagrebu. Od 1935. do 1938.
1945, osuđen je na 15 godina robije (Zenica, S. Mitrovica). djeluje u Splitu u muzičkoj školi i u pjevačkom društvu “Zvo-
Pušten je 1954. Posmrtno mu je objavljena knjiga Sarajevski nimir”. Po povratku u Zagreb ponovno je voditelj hora “Kolo”,
nekrologij (1994). Jedna sarajevska ulica i osnovna škola nose dirigent u Hrvatskom narodnom kazalištu i u Simfonijskom
ime Alije Nametka. orkestru Radija Zagreb. Od 8. 11. 1943. do 10. 7. 1945. direktor
je Opere HNK. Zbog javnog rada u vrijeme NDH, Sud časti
HNK i Udruženje kompozitora Hrvatske zabranjuju mu dje-
lovanje. Neko vrijeme izdržava se vozeći kamion. U periodu
od 1946. do 1948. dirigent je u riječkom kazalištu “Ivan Zajc”,
potom do 1953. u sarajevskoj Operi, nakon toga ponovno u Ri-
jeci, gdje je do 1959. bio dirigent i direktor Opere. Od 1958. do
1968. dirigent je HNK Zagreb i pozorišta “Komedija”. Nakon
Ivana Zajca, najplodniji je hrvatski kompozitor. Njegov opus
obuhvata sve vrste, a među najvažnija djela ubrajaju se: Concerto
(la camera (1929), Contradanza i Scherzo za glasovir (1933, 1934),
Neidhardovo rješenje aeodroma Muka Gospodina našega Isukrsta (1935) i dr. Autor je i scenske
u Novom Sadu, 1942. glazbe za Goetheova Fausta (1942), te prvi hrvatski film Lisin-
ski (1944). Napisao je skladbu Kolo za druga Tita, kao i brojna
NEIDHARDT, Juraj (Zagreb, druga djela. Dobio je Nagradu Vlade FNRJ (1948), Nagrade
1901 – Sarajevo, 1979): Jedan je grada Zagreba (1961, 1962), Godišnju nagradu “Vladimir Na-
od najznačajnijih arhitekata koji zor” (1962), Nagradu “Vladimir Nazor” za životno djelo (1968),
je djelovao u Bosni i Hercegovini, “Vjesnikovu” nagradu “Josip Slavenski” (1970) i Nagradu AV-
u koju dolazi živjeti 1939. godi- NOJ-a (1981). Osnovna muzička škola u Splitu nazvana je po
ne. Zaposlio se te godine u firmi Borisu Papandopulu.
“Jugočelik”, u kojoj radi do 1942.
godine. “Jugočelik” u Nezavisnoj PENAVA, Jozo, muzičar (Kiseljak, 1909 – Sarajevo, 1987):
Državi Hrvatskoj postaje jedna Bio je bosanskohercegovački muzički producent, kompozitor,
od najvećih firmi djelujući pod aranžer, vokalni i instrumentalni interpretator narodne mu-
imenom HRUTAD (Hrvatski zike. Karijeru je započeo na Hrvatskom krugovalu u Sarajevu,
rudnici i talionice). U ovom tro- gdje je nastupao sa Zaimom Imamovićem. Penava i Imamović
godišnjem periodu Neidhardt je skupa su nastupali i na različitim manifestacijama, o čemu su
radio na brojnim prijedlozima za izvještavale i tadašnje novine. Za ilustraciju donosimo prijepis
razvoj rudarstva, uključujući ve- vijesti objavljene 23. juna 1943. godine u Novom listu. “Sinoć
like urbane planove za srednjobosanski bazen, glavne planove je Državna krugovalna postaja Sarajevo priredila uspjelo večer
za gradove Zenicu, Vareš, Ljubiju, Brezu i Ilijaš te dizajnira najljepših narodnih pjesama, koje je održano u dubkom punoj
prijedloge za radničko naselje u Ilijašu. Zajedno s Dušanom dvorani Hrvatskog državnog kazališta. Na ovoj večeri nastupa-
Grabrijanom objavljuje 1942. godine glasoviti tekst Saraje- la je nekolicina najpopularnijih pjevača sarajevske krugovalne
vo i njegovi trabanti u Tehničkom vjesniku u Zagrebu, u kojem postaje, koji su neprekidno nastupali počam od osnutka posta-
iznose “arhitektonsko-urbanistička razmatranja uoči izrade je, pa do danas, stekavši veliki broj svojih iskrenih simpatizera
nacrta za regulaciju grada Sarajeva”. No to nije jedino što je i slušatelja. Za ovu je priredbu, kao i za sve slične priredbe D.
Juraj Neidhardt radio tokom NDH. Između ostalog, napra- K. P. Sarajevo vladalo među sarajevskim občinstvom, koje goji
vio je projekte kazina (Ilijaš), Doma tjelesne kulture (Saraje- osobitu ljubav prema našim sevdalinkama, našim biser-pjesma-
vo), kupališta (Ilidža), radničkog naselja (Ilijaš), stambenih ma, osobito veliko zanimanje. Osim one najšire publike, mogli
zgrada (Sarajevo), Željezničke stanice (Sarajevo), zračne luke su se u kazalištnoj dvorani primietiti i mnogi intelektualci, koji
(Sarajevo). Treba znati da su svi arhitektonsko-građevinski su s istim oduševljenjem i
radovi i projekti u vremenu Nezavisne Države Hrvatske ra- ljubavlju pratili tok ciele
đeni uz odobrenje i finansijsku potporu države, odnosno da priredbe, koja je, kao i do-
je njihov nosilac bila država. Također, treba imati na umu i sadašnje slične priredbe
to da je Zakonom o zaštiti narodne i arijske kulture Hrvat- naše krugovalne postaje,
skog naroda, donesenim 4. juna 1941. godine, “Židovima po bila na podpunoj visini.
rasi” bilo “zabranjeno svako sudjelovanje među ostalima u Ovakove i slične priredbe,
urbanizmu”. Poslije Drugog svjetskog rata Neidhardt pro- osim svoje višemanje za-
jektira veliki broj objekata u Sarajevu, između ostalog, Fi- bavne naravi, imaju i svoj
lozofski fakultet, Dom izviđača, zgradu Parlamenta Bosne i dublji, umjetnički značaj,
Hercegovine, te je načinio urbanističko rješenje Marindvo- jer goje, čuvaju i promi-
ra. Bio je član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Herce- ču našu narodnu pjesmu,
govine. Ulica Juraja Neidhardta nalazi se u naselju Breka u u koju je naš narod kroz
sarajevskoj općini Centar. desetljeća, pa i stoljeća,
24 11/2/2021 STAV