Page 19 - STAV broj 310

HORVAT, Marijan, pravnik (Zagreb, 10. 1. 1903. – Zagreb, koji je odbijao kao nehrvatski, zagovarajući umjereno fonološki
29. 12. 1967): Završio studij prava s doktoratom na Pravnom fa- pravopis. Ivšić je središnja pojava hrvatskog jezikoznanstva u
kultetu u Zagrebu 1926. Od 1929. do 1940. radi kao advokat, a prvoj polovici 20. stoljeća.“ Bio je potpredsjednik društva “Hr-
od 1940. vanredni profesor rimskog prava na Pravnom fakultetu vatski jezik”, koje je u Zagrebu organizirano 1937, i predsjednik
u Zagrebu. Za NDH profesor je Pravnog fakulteta, 1944. postaje stručnog odbora koji je uređivao istoimeni časopis. Nakon slo-
redovni profesor, saradnik Hrvatske enciklopedije te autor knjige ma NDH, u junu 1945, Sud za zaštitu nacionalne časti Hrvata i
Rimska pravna povijest (1943). Nakon rata, ponovno je izabran Srba osudio ga je na gubitak nacionalne časti za vrijeme od deset
(24. januara. 1945. godine) za redovnog profesora. Bio je i dekan godina te na izgon iz Zagreba, ali je već u maju 1946. pomilovan
Pravnog fakulteta (1947/48. i 1956/57) te rektor Sveučilišta u Za- i u jesen iste godine preuzima svoju katedru na Filozofskom fa-
grebu (1958–1960). Vanredni je član JAZU-a od 1961. godine. kultetu. Po njemu se danas zove srednja škola u gradu Orahovica.
HRŽIĆ, Drago, operni pjevač, režiser i pedagog (Zagreb, JAKŠEVAC, Stjepan, pjesnik, novelist i radiospiker (Brdovećki
2. 2. 1896. – Zagreb, 21. 11. 1978): Pjevanje je učio u Zagrebu i Sveti Križ, 18. 4. 1916. – Zagreb, 11. 5. 1994): Završio je Ekonomsku
Beču, a na opernoj pozornici debitirao je 1919. Bio je član HNK školu i od 1936. radio kao spiker na Radiju Zagreb. Od 1934. objav-
u Zagrebu do 1945. godine. Gostovao je u Njemačkoj i Austri- ljivao je pjesme prikupljene u zbirkama Pjesme (1943) i Glasim za
ji pod imenom Karlo Drago. Ostvario je veliki repertoar lirskog nespokojem (1956), Vesele godine (1969), Voli, ne voli, voli (1972). Za
baritona i snimio više gramofonskih ploča na kojima su zapisa- vrijeme NDH glavni je spiker Hrvatskog krugovala te je sinhronizirao
ne njegove najistaknutije kreacije. Za vrijeme NDH djelovao je filmske žurnale i dokumentarne filmove. Glumio je u filmu Maria
kao pjevač, nadstojnik operete i režiser u HNK, te od 1943. kao i Pierre Curie, koji je ostao nedovršen. Od 1952. urednik je dječijeg
staleški predstavnik, dosavezni povjerenik – predsjednik Druš- programa. Režirao je kulturno-prosvjetne filmove, dramatizirao dje-
tva hrvatskih kazališnih umjetnika. Nakon sloma NDH, na Sudu čije bajke za “Jugoton”, a scenska su mu djela izvođena u lutkarskim
časti HNK optuživan je da se družio s ustaškim dužnosnicima te pozorištima u Zagrebu i Subotici. Prevodio je sa slovenskog jezika.
da je progonio Jevreje i pravoslavce. Odbio je sve optužbe, ali je Po njemu nosi ime ulica na Svetom Križu nedaleko od Zagreba.
ipak otpušten iz HNK te nastavio pjevati u kazalištu “Komedija”.
JEŽIĆ, Slavko, književnik i književni povjesničar (Dubra-
IMAMOVIĆ, Zaim, muzi- va kraj Vrbovca, 17. 2. 1895. – Zagreb, 5. 5. 1969): Romanistiku
čar (Varcar-Vakuf, 1920 – Saraje- i slavistiku studirao je u Beču, gdje je 1916. i doktorirao. Bio je
vo, 1994): Bio je jedan od najpo- gimnazijski profesor u Zagrebu i Osijeku. Godine 1931. posta-
znatijih pjevača narodne muzike. je direktor “Minerve”, izdavačke kuće koja je štampala mnoštvo
Pjevačku karijeru započinje 1939. značajnih knjiga, među kojima sabrana djela hrvatskih pisaca te
godine u Sarajevu, gdje je u to vri- antologijski zasnovanu kolekciju novije hrvatske književnosti u
jeme učio tekstilni zanat. Tokom šest knjiga. Imenovan je intendantom Hrvatskog narodnog kaza-
Drugog svjetskog rata bio je re- lišta 1938, ali se već sljedeće godine vraća u prosvjetnu službu. Od
dovni pjevač na Hrvatskom krugo- 1941. do 1943. nadstojnik je Odsjeka za književnost i umjetnost
valu postaje Sarajevo, radiju koji Ministarstva narodne prosvjete, kada je imenovan profesorom Vi-
je osnovala Nezavisna Država Hr- soke pedagoške škole. Ubrzo postaje redovni profesor za francusku
vatska. “Radio je u NDH bio jedno književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje ostaje do kraja
od glavnih propagandnih sredstava 1945. Urednik je Matičine prijevodne biblioteke. Poslije rata 1946.
države. S rasporeda su, sukladno profesor je na Višoj pedagoškoj školi u Splitu, a od 1947. djeluje u
državnoj politici, skinuta sva dje- Zagrebu kao profesionalni književnik, prevodilac i publicist. Ba-
la srpskih i židovskih skladatelja vio se i književnim radom i objavio je po jednu knjigu pjesama i
i izvoditelja, uvedene nove emisi- pripovjedaka te jedan roman. No mnogo je značajniji njegov na-
je (Ustaška riječ, Za dom spremni, učni rad. Valja spomenuti njegove knjige Život i rad Frana Krste
Izdanja za pokrajinu, Laži srpske nauke), a na programu su bila i Frankopana (1921), Ilirska antologija (1934), Prvi hrvatski pripovje-
mnoga predavanja (o hrvatskom jeziku, književnim, povijesnim dači iz Preporoda (1935), te sintetičko djelo Hrvatska književnost od
i gospodarskim pitanjima).” Nije poznato da je Zaim Imamović početka do danas 1100.-1941. (1944), prvi cjeloviti prikaz hrvatske
snosio sankcije za svoj ratni angažman, a zanimljivo je da su poda- književnosti. Po njemu se danas zovu ulice u Zagrebu i Zadru.
ci o njegovom sudjelovanju u kulturnom životu Nezavisne Drža-
ve Hrvatske uglavnom nedostupni javnosti, pa među biografskim JURINAC, Sena (Srebrenka), operna pjevačica, (Travnik, 24.
tekstovima nalazimo kako mu je karijera započela u aprilu 1945. 10. 1921. – Augsburg, 22. 11. 2011): Muzičku akademiju završila
godine. “Više ulica u Bosni i Hercegovini imenovano je po Zaimu je u Zagrebu i u periodu od 1942. do 1944. godine bila je članica
Imamovića, ali u javnosti vlada nedoumica je li neka od njih na- HNK. Poslije toga je otišla u Beč, gdje je završila karijeru kao pr-
zvana po legendarnom pjevaču ili su sve dobile ime po legendar- vakinja Državne opere. Za vrijeme NDH istaknula se u sopran-
nom komandantu Armije RBiH.” skim ulogama. Na početku karijere pjevala je i u opereti, na festi-
IVŠIĆ, Stjepan, lingvist (Orahovica, 13. 8. 1884. – Zagreb, valu u Glyndebourneu istaknula se tumačeći Mozartove likove.
14. 1. 1962): Hrvatski jezik i klasičnu filologiju studirao je u Za- Bila je protagonistica mnogih historijskih opernih produkcija.
grebu, gdje 1913. stječe i doktorat. Kao gimnazijski profesor, radi Glavne uloge ostvarila je u operama R. Straussa, W. A. Mozarta,
u Zagrebu; od 1915. je vanredni, a od 1918. redovni profesor sla- G. Verdija, C. Monteverdija, G. Puccinija, L. van Beethovena, P.
venske poredbene gramatike na zagrebačkom Filozofskom fakul- I. Čajkovskoga, R. Wagnera, L. Janáčeka, J. Masseneta i A. Berga.
tetu. Godine 1920. izabran je za dopisnog, a 1925. za redovnog Pjevala je i na koncertima. Snimila je niz komercijalnih izdanja
člana JAZU-a. Godine 1941. Ante Pavelić ga imenuje jednim od kompletnih opera za velike gramofonske tvrtke RCA, EMI, CE-
desetorice prvih članova HAZU-a. Godine 1942. izabran za pred- TRA, HMV, “Philips”, DGG i “Decca” i nekoliko filmskih ekrani-
stojnika Poviestno-jezikoslovnog razreda HAZU-a. Za rektora Hr- zacija opera. Godine 1982. povukla se s pozornice i počela se baviti
vatskog sveučilišta izabran je 1940. S te je dužnosti smijenjen u pedagoškim radom. Grad Beč najveće je muzičko priznanje nazvao
januaru 1943, kada se odupro uvođenju morfološkog pravopisa, po njoj: Zlatni prsten “Sena Jurinac”.

STAV 11/2/2021 19