Page 19 - STAV broj 256
P. 19

bi Bošnjaci mogli i izabrati dvojicu  Kako je sužena mogućnost djelovanja Kluba Bošnjaka
          sudija Ustavnog suda, oni ne bi mogli
          spriječiti donošenje zakona štetnih po   u Vijeću naroda RS-a, u praksi dolazi do toga da svako
          vitalne nacionalne interese Bošnjaka.   pitanje koje Klub Bošnjaka pokrene kao pitanje vitalnog
          STAV: U posljednje vrijeme u bh. javno-  nacionalnog interesa bude odbijeno od Ustavnog suda
          sti dosta se govori o Zakonu o uzurpa-  RS-a. Od 87 pokrenutih postupaka, samo je jedan uspio,
          cijama. Prethodno je Ustavni sud RS-a
          odbacio apelaciju od kluba Bošnjaka i   i to iz razloga jer su i ostala dva konstitutivna naroda
          Hrvata u Vijeću naroda. Je li naredni ko-
          rak postupak pred Ustavnim sudom BiH?  imala određene primjedbe na taj zakon
          ĐOZIĆ:Tačnije, radi se o Zakonu o
          uzurpacijama i dobrovoljačkim kom-  Srpska. Dalje, što se tiče drugog dijela   Kraljevine Jugoslavije ne radi se samo
          petencijama i taj zakon definitivno će   zakona, tj. dobrovoljačkih kompeten-  o dobrovoljcima iz Prvog svjetskog
          biti predmet apelacije Ustavnom sudu   cija, Republička uprava za geodetske   rata već i o srpskim ustanicima protiv
          BiH. Tu se zapravo dešava jedan para-  i imovinsko-pravne poslove RS-a kao   Osmanskog carstva od 1875. do 1877.
          doks da se od čelnika Republike Srpske   predlagač u prijedlogu zakona navodi,   godine, tzv. Nevesinjska puška. Vidi-
          nipodoštava postojanje Bosne i Her-  kao jedan od razloga donošenja Zakona   mo do koje mjere vlasti u RS-u idu da
          cegovine kao države prije Dejtona, ali   o uzurpacijama i dobrovoljačkim kom-  udovolje interesima jednog naroda, tj.
          veoma rado se pozivaju na zakone do-  petencijama, da se ispravi historijska   srpskog. S druge strane, uređujući pra-
          nesene u vrijeme Narodne Republike   nepravda prema dobrovoljcima srpske i   vo priznanja prava vlasništva nad uzu-
          Bosne i Hercegovine, tačnije na Zakon   crnogorske vojske iz ratova od 1912. do   rpiranom imovinom, donosilac zakona
          o agrarnoj reformi. Zakonom o agrar-  1918. godine i njihovim nasljednicima,   određuje da se može priznati pravo vla-
          noj reformi ogromne površine obradi-  jer su u bivšoj SFRJ prozivani kao ku-  sništva samo ukoliko imaju posjed nad
          vog zemljišta, šuma, prirodnih bogat-  laci, državni izdajnici i nisu mogli biti   nekretninom i ukoliko imaju boravište
          stava oduzete su od građana, pretežno   upisani kao vlasnici, pa propisuje da ne   u RS-u. Bošnjaci kao žrtve zločina geno-
          bošnjačke nacionalnosti, i predate u   moraju imati ni posjed nad nekretninom   cida, etničkog čišćenja i masovnog pro-
          ruke države. Sada ovim zakonom sva   kako bi dokazali pravo vlasništva, već   tjerivanja u agresiji na Bosnu i Herce-
          imovina koja je oduzeta tim zakonom   dokazuju samo status dobrovoljca. De-  govinu, odnosno njihovi nasljednici ne
          postaje vlasništvo entiteta Republika   taljnijom analizom odredbi iz perioda   mogu u istoj ravni konzumirati pravo na


                                                                                                    STAV 30/1/2020 19
   14   15   16   17   18   19   20   21   22   23   24