Page 61 - STAV broj 256

su preci dali ogroman doprinos jačanju
carstva čijim smo dobrim kulturološkim
dijelom i danas.
Najviše sadriazamske, vezirske, pašin-
ske, beglerbegovske, admiralske položaje
i položaj šejhul-islama obnašali su brojni
Bošnjaci. Mnogi su ostavili takav trag da
o njima učenici u Turskoj uče u okviru
osnovnog i srednjeg obrazovanja. Povijest
Osmanskog carstva, međutim, pamti i cije-
le bošnjačke političke, vojne i diplomatske
dinastije čiji su članovi uživali ogroman
ugled i bivali pribrani kod samog sultana.
Najznačajnija među tim dinastijama jeste
ona familije Sokolovića koja je iznjedri-
la velikane poput Mehmed-paše, Deli
Husref-paše, Mustafe Lala-paše, Ferhad-pa-
še, Derviš-paše i Rustem-bega. Najznačaj-
niji predstavnik ove dinastije jeste, narav-
no, veliki vezir Sulejmana Veličanstvenog,
Selima II i Murata III, Mehmed-paša So-
kolović ili Sokullu Mehmed Paşa, kako ga
zovu učenici u Turskoj.
“MEHMED-PAŠA TRI CARA SLUŽIO”
Paša je u prijestolnicu carstva stigao
kao perspektivan dječak i u narednim go-
dinama dokazao je da ga Yayabaşı Yeşil-
ce Mehmed Bey nije bez razloga zapazio
među brojnim dječacima u Bosni i poveo
u blizinu sultana Sulejmana. Redom je
obnašao dužnosti rikabdara, čuhadara, te
nadzornika carskog oružja i na koncu za-
povjednika janjičarske straže u sultanskoj
palači (1543–1546). Bitno je napomenuti
da je ova posljednja dužnost povjeravana
samo najvještijim i najpouzdanijim ofi-
cirima koji su se mogli naći u sultanovoj
blizini. Koliko je bitna ta funkcija, do-
voljno govori da je s nje otišao na položaj
admirala (Kaptan-ı Derya), na kojem je
naslijedio čuvenog Barbarosa Hayreddi-
na Paşu i ostao pet godina (1546–1551). S
tog položaja odlazi na mjesto beglerbega
Rumelije (1551–1555). Istakavši se u broj-
nim ratnim pohodima, dobiva imenovanje
na mjesto trećeg vezira (1555–1561), da
bi potom napredovao na položaj drugog
vezira (1561–1565), s kojeg će na koncu
uspeti se i na položaj velikog vezira, sa-
ovijest kakvu poznajemo satkana rasnim ili bilo kojim drugim mjerama osim dr-i azama, i na njemu ostati duže od če-
je od brojnih prekretnih trenuta- mjerom njihove sposobnosti. Tako su po- trnaest godina (1565–1579).
ka u kojim su donošene odluke stavljeni temelji carstva koje će na kraju Sa sultanom Sulejmanom postigao je
Pod kojih je ovisio daljnji tok po- biti prozvano po njegovom sinu Osmanu: brojne uspjehe, među kojim se posebno
vijesnih zbivanja. Među najbitnije od tih Osmansko carstvo; carstvo koje će se do ističe njegova pobjeda u bici pod Sigetom.
trenutaka možemo ubrojati onaj u kojem neslućenih razmjera širiti zahvaljujući Kažemo njegova, jer je sultan tokom poho-
je sin Sulejman-šaha Ertugrul Bey odlu- upravo principu meritokratije. da preminuo i vojskom je komandirao is-
čio pozvati ostala turkmenska plemena na Zahvaljujući tom principu, na najvi- ključivo Mehmed-paša, pritom krijući vijest
jedinstvo i težište s njihovih međusobnih še položaje u carstvu stizat će predstav- o sultanovoj smrti da ne bi ugrozio moral
tranja i previranja prebaciti na boj protiv nici raznih naroda, među kojim posebnu osmanske vojske. Zanimljivo je da je krio i
bizantijskih vladara, vizionarski uvjeren ulogu imaju Bošnjaci. Da nije bilo tog smrt oca njegove supruge Ismihane, sultana
da će tako osigurati uvjete neophodne za principa, ko zna da li bismo se danas u Selima II, sve dok iz Manise u Istanbul nije
postavljanje temelja sistema vlasti uteme- Turskoj osjećali kao svoji na svome i da stigao njegov nasljednik Murat III.
ljene na islamskom vjerozakonu i učenju li bismo danas u Turskoj bili smatrani Mehmed-paša tokom vladavine sultana
koje ljude ne mjeri etničkim, genetskim, kao svoji na svome, odnosno kao oni čiji Selima II upravlja skoro svim procesima u

STAV 30/1/2020 61