Page 73 - STAV broj 256
P. 73

sebi uobražavamo da te proble-                                              jednoj objektivnoj kritici njihov
          me poznajemo zato što smo se                                                rad? Ko bi iznio jedan prijedlog
          u toj sredini rodili i što u njoj                                           kako u našim prilikama treba
          živimo. A u stvari u svakod-                                                kulturno-prosvjetnu akciju uop-
          nevnom dodiru s njom ta nam                                                 će? Ko bi iznio postanak, razvoj
          je sredina postala ravnodušna,                                              i stanje muslimanske štampe i
          mrtva i nezanimljiva, tako da je                                            književnosti? Ko bi bio u stanju
          gotovo i ne zapažamo, a kamo li                                             da pokaže, u kojoj je mjeri kod
          da se dadnemo na njen ozbiljniji                                            nas razvijen alkoholizam, spolne
          studij. S pravom se može reći da                                            bolesti, prostitucija i t. d., koji su
          je cjelokupna bosansko-hercego-                                              slojevi tim zlima najviše pogođe-
          vačka, a pogotovu muslimanska                                                ni, zašto, da li su Muslimani jače
          problematika, uopće zavijena                                                 pogođeni ostalih, ako jesu, čim
          u plašt predrasuda i potpunog                                                je to uslovljeno? Vidimo danas
          nepoznavanja. S pravom se zato                                               na sve strane borbu demokraci-
          može reći da je to jedna od naših                                            je i autoritativnih režima. Ko bi
          najvećih sramota. Razgledajmo                                                znao pokazati da li bismo se mi
          malo konkretnije našu musliman-                                              B. H. Muslimani kao pripadnici
          sku problematiku! Poznato nam                                                Islama trebali opredijeliti za de-
          je da kod naših zemljaka postoji                                             mokraciju ili fašizam? Dopušta
          jedno ustaljeno mišljenje o nama                                             li Islam zarobljavanje naroda od
          b.-h. muslimanima; poznato je                                                drugog naroda? Ili napr. ko bi
          isto tako da se o nama pisalo i                                              od nas znao obraditi pitanje da
          piše po novinama, da je o nama                                               li životni standard B.-H. Musli-
          izišlo dosta političkih edicija, čak                                          mana, Hrvata i Srba odgovara
          da postoje izvjesni znanstveni po-                                            prirodnim bogatstvima B. i H.?
          kušaji obrade tog problema. Ali                                               Koje bi svoje potrebe B. i H.
          malo ko od nas bio bi u stanju da                                             mogla sama podmirivati pod
          nabroji i autentično citira sva ta                                            uslovima racionalnog iskorišća-
          mišljenja t.j. malo ko od nas bio bi                                          vanja i pod režimom ekonom-
          u stanju da navede svu dosadašnju                                    ske i socijalne demokracije? i t. d., i t. d.
          literaturu o tom problemu! A zar to nije   aktuelan problem nacionalnosti B.-H. Mu-  A sve su te teme nenačete, zaboravlje-
          jedan od prvih preduslova za proučavanje   slimana? Ko bi napr. od nas bio u stanju   ne, očešane, postoje samo neka tapkanja,
          te problematike? Mi znademo nešto mu-  da nedvoumno utvrdi da li kod B.-H. Mu-  nagađanja, pokušaji, sve je to još zavijeno
          cati o bogumilima, Gradaščeviću, okupa-  slimana postoji nacionalni osjećaj u bilo   mrakom, sve je to još puno feudalizma.
          ciji, poneki su čitali Bašagića, Truhelku,   kojem pravcu, ko bi znao na nesumnjivo   Recite sada zar ne bi bio učinjen korak
          Klaića, Kreševljakovića i sl., ali ko bi od   jasan način razjasniti njegov postojanje,   naprijed kad bi pošteni i dobronamjer-
          nas znao sve te komplekse činjenica ne-  odnosno nepostojanje t. j. ko bi znao pri-  ni naši intelektualci posvetili jedan dio
          kako svesti u jedan pregledan sistem, ko   je spomenuti problem razvoja B.-H. Mu-  svog vremena proučavanju jednog dije-
          bi znao otkriti nove komplekse činjenica   slimana obraditi u odnosu na nacionalni   la, jednog djelića te nenačete i zapletene
          i sve te činjenice povezati jednom znan-  problem? Govorili smo o našim intelek-  naše problematike? Zar ne bi bio učinjen
          stvenom teorijom našeg razvoja? A pogo-  tualcima. Ko bi znao izložiti ulogu naših   jedan korak naprijed kad bi se ti radovi
          tovu (kad bi se već takova teorija pojavi-  intelektualaca u raznim našim historijskim   izdali u obliku jedne knjige (recimo kao
          la) ko bi znao da je eventualno izda i u   otsjecima? Ko bi znao iznijeti preglednu   “Problemi B.-H. Muslimana”)? Zar ne
          popularnom obliku? Mi znademo da naš   sliku današnjeg stanja naših intelektua-  bi bio učinjen jedan korak naprijed kad
          seljak slabo živi, znademo možda neke   laca? Svi smo svjesni toga da je položaj   bi se oni od tih problema koji dolaze u
          detalje iz njegova života, ali ko bi od nas   naše žene bio specifičan i u prošlosti i da   obzir za popularnu obradu, izdali u vidu
          bio u stanju da iznese dovoljnu količinu   je još specifičan i danas. Ali ko bi znao   neke muslimanske čitanke za narod? Zar
          vjerodostojnih činjenica koje osvjetljuju   obraditi taj problem? Susrećemo se svaki   isto tako ne bi bio učinjen jedan korak
          njegov ekonomski, socijalni, kulturni i   dan s našom omladinom u čaršiji, školi,   naprijed kad bi se izdala zbirka književ-
          politički položaj, ko bi znao odrediti ra-  radionici, birtiji, igralištu. Ali ko bi znao   nih radova naših savremenih književ-
          zlike, historijske i sadašnje, prema osta-  iznijeti potresne podatke o toj omladini,   nika? Zar analiza tih problema koja bi
          lom seljaštvu, ko bi znao odrediti mjesto   ko bi joj znao pokazati jedan put? Ko bi   bez sumnje otkrila realne interese našeg
          našeg seljaštva u današnjim pokretima?   napr. znao prikazati karakter agrarne re-  radnog svijeta, ne bi bila u stanju da uže
            Ko bi znao predložiti jednu soluciju   forme od 1918 g., njezinu historijsku us-  poveže one naše intelektualce koji prema
          popravka položaja našeg seljaštva? O na-  lovljenost u B. i H., njen način provedbe   tim širokim slojevima imaju osjećaj lju-
          šim zanatlijama znademo da propadaju,   specijalno u odnosu prema nama, njene   bavi i odgovornosti, zar se na tom samom
          i to je, izgleda, sve. Ali ko bi od nas znao   učinke u društvenoj strukturi Muslima-  radu svi takvi naši intelektualci ne bi više
          iznijeti historiju zanatstva u B. i H., sadaš-  na te stvarne rezultate za srpske i hrvat-  zbližili, sjedinili? Svi oni intelektualci
          nje njegovo stanje u njegovoj cjelini, ko   ske seljake?             koji osjećaju potrebu takova rada, treba
          bi znao naći jednu soluciju popravka po-  Ko bi htio i mogao zahvatiti u pita-  da se trgnu iz naše mahmurne uležalosti,
          ložaja zanatlija, ko bi znao odrediti odnos   nje vakufa, ko bi bio u stanju nešto kon-  iz tromog bošnjakluka, iz malodušnosti
          zanatlija prema savremenim pokretima?   struktivno predložiti u tom pogledu? Mi   i da ne dozvole da i ovaj prijedlog padne
            Ko bi od nas znao isto tako obraditi   imademo dva velika kulturno-prosvjet-  kao nemoćna kaplja u jednu ustajalu ba-
          problem našeg radništva? Danas postaje   na društva. Ko bi htio i mogao podvrći   ruštinu.          n


                                                                                                    STAV 30/1/2020 73
   68   69   70   71   72   73   74   75   76   77   78