Page 72 - STAV broj 256

KULTURA

smo njih dugo čekali, pa nikad ništa. Zato su mogli griješiti samo pošteni, samo Povedimo, naprimjer, akciju za suzbija-
je najbolje: Svak sebi! Od tog tvog buć- oni koji su mislili da rade na korist na- nje nepismenosti, i šta će biti: svi koji su
kuriša nikad pogače! Dakle, draga braćo, šeg zapuštenog radnog čovjeka, ili samo za to da narod ostane u mraku, oglušiće
što se mene lično tiče, ja sam dosada imao oni koji su iz usamljenosti i malovjerno- se tom pozivu ili će čak početi podmetati
dosta prilike da se izvježbam u otpjevava- sti spuštali ruke niza se, ali su u stvari i klipove, a svi koji su za to da narod pro-
nju tih arija, s notama i bez nota. Ja bih jedni i drugi išli stramputicom, dok oni gleda, prionuće uz posao. No neće baš biti
vam posebno, s velikim merakom, znao koji su radili po zahtjevima svog svirepog tako. I među onima koji su za takvu ak-
otsvirati na instrumentu najbezobzirni- protusocijalnog morala, ili koji su ruko- ciju nastupiće sporovi: mi nećemo zato,
je kritike na pretek iz sveg srca iskrenih vođeni tim istim moralom pijuckali, čak što ste je pokrenuli vi, a mi opet nećemo
i porazno istinitih pjesama o nama inte- lijeno pijuckali, na svaki pokušaj nekog zato, što ste je pokrenuli vi. To je jedna
lektualcima. Međutim od te kajde ne bi rada, ti nisu griješili: ti su strogo slijedi- tupoglava predrasuda koju treba jedan-
bilo mnogo fajde. Jer je činjenica da, po- li zahtjeve svoje okorjele protusocijajne put već iskorijeniti, jer ona znači zločin
gotovu u prilikama kao što su naše, in- savjesti, na njih uopće ne treba računati, prema tom našem bijedom, neznanjem i
telektualci igraju važnu ulogu u pokretu njih treba otvoreno i muški popljuvati, bolestima izmrcvarenom svijetu! Ma zar
radnih masa koji sam kvasa i klija u tim onemogućiti u svakom utjecaju na narod, treba mnogo mozga da se opipa ta kriče-
prilikama. U tom smislu i naši intelek- treba se veseliti, od sveg srca veseliti, ako ća činjenica da naš radni čovjek na sabla-
tualci predstavljaju itekako važan faktor. je takvih u našoj sredini što manji broj! stan način propada, a mi intelektualci da
Na ovu ja činjenicu potsjećam zato što To mjerilo poštenja koje se na sva- u tom propadanju predstavljamo jednu
postoji još jedna druga činjenica: da se je kog narodnog intelektualca postavlja kao razbijenu, nemoćnu gomilu?!
naš radni čovjek u svojim intelektualci- prvi zahtjev, može se nekom učiniti kao Uostalom, pogledajmo, makar površ-
ma razočarao i da se zato svaka akcija koja odviše romantično i maglovito. Međutim, no, neke pojave oko sebe. Zar kod nas nije
je zasnovana u stvarnu korist tog radnog započnimo neki posao, za kojeg je očito kao bilo pojedinaca koji su usvojili neku na-
čovjeka, sukobljuje s tim nepovjerenjem dvaput dva četiri da je našem zaostalom cionalnu koncepciju? Među tim intelek-
kao s prvom zaprekom. radnom čovjeku koristan (na pr. počnimo tualcima bilo je i takovih koji su te naci-
Nek se naši intelektualci malo više ga učiti čitati i pisati), i odmah će biti onalne orijentacije mijenjali kao košulje,
okrenu po našoj utučenoj sredini, nek jasno ko je i dokle je ko pošten. U ovim tako reći preko noći, a što je važno i naj-
malo jače otvore oči, pa će odmah opa- časovima kad je od najhitnije, prvotne važnije, koji su te orijentacije mijenjali iz
ziti kako ta naša izmučena i mahmurna životne važnosti po muslimanskog radnog čisto trgovačkih i karijerističkih razloga.
okolina gleda na intelektualce s mržnjom, i pregaženog čovjeka da se okupi sva po- A u suštini su trgovci i karijeristi bili i
prezirom, sumnjom, nehajom, čak i onda, zitivna inteligencija, a kad se još uzme u neki muslimanski tkzv. socijalno-napred-
kad ti bratski naziva “merhaba”, čak i obzir sva pospanost i mnogostruka po- ni intelektualci koji se pred čarima tople
onda kad glasa za tebe. Općenito postoji cijepanost našeg inteligentskog kadra, u večere i postelje preobličiše u najodurnije
jaz, povjerenja nema. Ali se to povjerenje takovoj je situaciji jedino moguće mjeri- puzavce, ili koji od birtijsko-kafansko-kor-
bezuslovno mora uspostaviti, ako se želi lo u prikupljanju te inteligencije baš to zaških diskusija o evropskoj i unutrašnjoj
da se iz ovog našeg stanja općeg drijemeža poštenje na radu. To mjerilo poštenja na politici, o masama i Freudu, ne učiniše u
i mrtvila krene u stanje širokog plodono- radu obuhvaća sve naše intelektualce: i svojoj najbližoj sredini ni jednog stvar-
snog rada na napretku naših masa. No to feudalne reakcionare, i liberalne reakci- no-korisnog koraka u korist tih masa. Prva
povjerenje svi naši pošteni intelektualci onare, i napredne liberalce, i u trojakom je posljedica tih slučajeva bila: kompro-
mogu steći samo novim radom, novim pravcu nacionalno orijentirane, i (da- mitiranje rada, kompromitiranje svakog
metodama. Ja momentalno ne želim ovdje našnjica je siromašna riječima!) socijal- intelektualca kao takovog – a što je najža-
dublje ulaziti u rad, odnosno nerad, naših no-napredno orijentirane intelektualce. losnije: sve veća bijeda i utučenost našeg
prijeratnih i poslijeratnih intelektualaca, radnog čovjeka. Druga je posljedica toga
nego smatram za korisnije istaknuti jednu bila: stvaranje mišljenja kod neupućenih
slabo ili nikako uočenu činjenicu: da ljudi Nek se naši intelektualci poštenih Hrvata i Srba o Muslimanu kao
u zajedničkom nastupu mijenjaju ćud, od malo više okrenu po našoj o nekakovom orijentalnom prevrtljivcu.
lijenčina i stramputičara, od kukavica i Znademo kakvo je stvarno stanje našeg
malodušnika postaju marljivi, plodonosni utučenoj sredini, nek malo radnog svijeta. U njegovom pridizanju
i junačni radnici. A opće i posebne naše intelektualci treba da odigraju značajnu
prilike nisu dopuštale da se povede jedna jače otvore oči, pa će ulogu. Oni treba da dadnu prvi zamah.
takova i tako organizirana akcija koja bi odmah opaziti kako ta naša Ti se intelektualci moraju širokogrudno,
mogla da prikupi maksimalan broj naših u interesu narodnom, povezati... Mjerilo
intelektualaca i koja bi na taj način omo- izmučena i mahmurna vrijednosti može biti samo poštenje na
gućila manifestaciju stvarnog stanja t.j. radu. Inače ostadosmo na mrtvoj tački.
da se vidi šta je pozitivno, a šta negativ- okolina gleda na A učiniti bi se moglo sijaset stvari
no u cjelokupnom postojećem kadru tih intelektualce s mržnjom, prosto zato, što nije učinjeno ništa. Ovaj
intelektualaca, šta uopće dolazi u obzir put ja ću samo primjerice o jednoj stvari.
za neki konstruktivni rad, a šta defini- prezirom, sumnjom, Općenita je pojava među našim intelek-
tivno otpada. Očito je da bi takova jedna nehajom, čak i onda, kad ti tualcima da je njihovo poznavanje cjelo-
akcija stopostotno jasno razbila sve ilu- kupne bosansko-hercegovačke proble-
zije koje postoje u tom pogledu. Danas je bratski naziva “merhaba”, matike vrlo površno, tek fragmentarno.
već potpuno izbila na javu činjenica da je I to je jedan od razloga vrlo neodređenih
naša inteligencija naročito jako i mnogo čak i onda kad glasa za pogleda u bližu i dalju budućnost. Isti-
griješila. Ja u to pitanje – kako rekoh – tebe. Općenito postoji jaz, na, svima nama pomalo izgleda da smo
ne želim ovdje dublje ulaziti. Samo kad izvadili jezgru svih tih problema i da tu
je govor o grijesima i pogreškama, onda povjerenja nema jezgru jednostavno držimo na dlanu. Mi

72 30/1/2020 STAV