Page 62 - STAV broj 324

DRUŠTVO

Piše: Mirzet HAMZIĆ Stub časti

a je neko od evropskih plemena
pokorilo Balkan na kraju 15. sto- MICHAEL SELLS
ljeća, pravoslavni narodi mogli bi
Dostati u svojoj vjeri jedan dan. Isto
oblicima ostala dugo na snazi. Ovim nika- NIJE PRISTAO
bi bilo da se desilo i u nekoliko narednih
stoljeća jer je parola Čija je zemlja, onoga je
i vjera (Cuius regio, eius religio) i u različitim

ko ne želimo kazati da je potpadanje pod
bilo čiju vladavinu dobro ili čak prihvat-
ljivo, ali svakako da možemo potvrditi da DA ŠUTI O
su narodi koji su potpadali pod tuđe utje-
caje imali i različite posljedice. Nećemo
zastajati na suprotnim primjerima kojih je
kroz historiju bilo i ponovit ćemo ono što
je Hegel rekao za povijest ljudskog roda – GENOCIDU NAD
krvavi mesarski panj.
Međutim, Evropa se poslije Drugog
poluostrvo. Ostavili su etikete tipa bure ba- BOŠNJACIMA
svjetskog rata pacificirala do mjere da je
rat postao tabu i jedini prostor koji je ostao
kao moguće ratno žarište jeste Balkansko

ruta, područje drevnih antagonizama i sl. a da
za to nije bilo opravdanih historijskih razlo- Bio je jedan od osnivača Bosanske zajednice pri Haverfordu,
ga. Zla i ubijanja je bilo,
ali ništa više nego u neprofitne organizacije koja je posvećena otporu vjerskim
ostalim dijelovima
svijeta. Idući du- progonima, rasizmu i genocidu i bori se za tolerantno
blje u historiju, multireligijsko društvo u Bosni i Hercegovini i širom svijeta.
uvidjeli bi da
su sukobi bili Njegovi komentari i pojavljivanja u medijima imali su za cilj da
američku javnost trgnu iz mrtvila, a posebnu pažnju zaslužuju
njegove argumentirane polemike s uvaženim neodgovornim

ličnostima američke javne i političke pozornice, uključujući,
između ostalih, i Henryja Kissingera. Za knjigu Iznevjereni
most rečeno je da je učvrstila bivšu ministricu vanjskih poslova
SAD Madeleine Albright u njenoj odlučnosti da se silom
suprotstavi sili, a američkog predsjednika Clintona s
puta kolebanja i nedoumica gurnula ka aktivnijoj ulozi.

manje intenzivni nego, re- pitanju, dragocjene su napomene koje
cimo, na zapadu ili sjeve- možemo naći u knjigama: Lars Fredrik
ru Evrope. Händler Svendsen – Filozofija zla, Alexan-
Zašto je od Balka- der Demandt – Vandalizam: nasilje nad kul-
na napravljena crna le- turom jer su pojedini balkanski narodi našli
genda ili zašto su mit svoje mjesto u temama koje Svendsen i De-
i religija nadvladali mandt globalno obrađuju. Zlo i vandali-
historijske činjenice, zam nad kulturnom baštinom u Agresiji
doticali su naučni- na Bosnu i Hercegovinu ispisali su nove
ci različitih inte- stranice ove pošasti duge koliko i ljudsko
resiranja, a jedan trajanje. Nije nam tema nabrajanje novijih
od onih koji se u ozbiljnijih istraživanja Balkana koja su do-
pravom smislu rije- brim dijelom inicirana Agresijom na Bo-
či bavio ovom vrstom snu i Hercegovinu, a koja su trebala, bar
problema jeste američki donekle, razbiti stereotipe o Balkanu kao
historičar Michael Se- prostoru nepremostive mržnje. Ono što su
lls. Kada je ova tema u radili Robert J. Donia, John Van Antwerp,

62 21/5/2021 STAV