Page 10 - STAV broj 201

POLITIKA

Mahmutćehajić ipak ide dalje i praktički optužuje suočiti s naslijeđem medresa u Bosni i
bošnjaštvo za antibosanstvo, nimalo ne uvažavajući Hercegovini koje su imale status visokih
pluralnost identiteta i njegovu nesvodivost na obrazovnih institucija.
esencijalističke datosti. Da paradoks bude potpun, od
Bošnjaka se pritom zahtijeva odustajanje od vjerskog MAHMUTĆEHAJIĆ OPTUŽUJE
identiteta u ime bosanske nacije koju Srbi i Hrvati u ovom BOŠNJAŠTVO ZA ANTIBOSANSTVO
trenutku ne prihvataju ni kao teoretsku mogućnost. Možda
se iz tog razloga ovakve promocije i javne rasprave ne Medresa se i danas upisuje nakon
održavaju u Banjoj Luci i Duvnu, jer je organizatorima osnovne škole, ali je njen značaj u cjelo-
posve jasno da među Srbima i Hrvatima nemaju publiku kupnom sistemu obrazovanja sveden na
koju bi ovakve sugestije imalo zanimale nivo klasične srednje škole, što nije bio
slučaj u prošlosti. Naime, nakon završene
on je jedini na prostorima Evrope “uvi- kad je Univerzitet etabliran u Sarajevu, medrese, učenici su bivali osposobljeni za
jek bio vjerski pluralan”. Kada govorimo počela je proizvodnja našeg znanja. Prvo rad na veoma značajnim poslovima, kao
o dalekoj prošlosti, onda ovakve tvrdnje su tu dolazili ljudi sa strane, s katedri iz što je posao sudije ili muftije, za koji je
stoje, ali kako u današnje vrijeme doći do Beograda i Zagreba, Ljubljane i Beča, a danas neophodno visoko obrazovanje. Sto-
cilja kojeg su zacrtali autori ove knjige – onda smo mi počeli samo da proizvodi- ga se u historijskim pregledima ističe da
da svi žive u bosanskom duhu kao jedan mo znanje o sebi”, kazao je Lavić. Ovo je medresa, ustvari, visoka škola, a sama
bosanski narod? “Budućnost ove drža- orijentalističko i evropocentrično razu- činjenica da Sarajevski univerzitet datum
ve zavisi od onih koji se danas smatraju mijevanje “proizvodnje znanja” u isto je osnivanja Gazi Husrev-begove medrese
Bošnjacima. Ako odustanu od vjerske vrijeme i elitističko jer proizvodnji zna- i biblioteke tretira ujedno i kao datum
dimenzije toga naroda i prihvate da sva- nja pretpostavlja postojanje univerziteta. osnivanja visokog obrazovanja u Bosni
ki građanin ove države ima pravo da se Sve i ako pristanemo na to, Lavića treba i Hercegovini potvrđuje rečeno. Čak se i
smatra Bošnjakom, ova država na logu Univerziteta nalazi 1537. godina
će imati budućnost”, propovi- kao godina od koje u Bosni neprekinuto
jedao je Aličehić na promociji opstoje institucije visokog obrazovanja.
u Mostaru. Te je godine, uz medresu, osnovana i bi-
blioteka, koja i danas čuva hiljade ruko-
Lavić je, pak, u nastavku ra-
sprave nastavio širiti tezu o isla- pisa ne samo o vjerskim
mu kao “privatnoj halucinaciji”, naukama već i o grama-
govorivši o svođenju bošnjaštva tici, semantici, filozofiji,
na muslimanstvo: “Zašto se mi geografiji i astronomiji, o
1900. godine, umjesto u evrop- botanici i biljkama, zatim
ske procese, getoiziramo u mu- ornitologiji i pticama, vr-
slimanstvo? Zašto se mi 2000. stama tkanina i mirisa...
godine, umjesto da idemo u Podsjetimo, ova biblioteka
evroatlantske integracije, idemo posjeduje specijalnu građu
ponovo u neke etnokonfesional- od preko 100.000 biblio-
nosti? To elaboriram da dođem tečkih jedinica i 10.585
do ovoga: Zašto nema katedri rukopisnih kodeksa. Svi
i instituta među nama? Zašto su oni sačinjeni mnogo
mi nismo narod koji vjeruje u prije 1949. godine. Čini se
znanje? Mi smo ušli u 20. sto- da je Laviću, uprkos činje-
ljeće bez društveno-znanstvene nicama, lakše vjerovati da
inteligencije, ljudi kao što su proizvodnja našeg znanja
sociolozi, politolozi, antropo- počinje prije sedamdeset
lozi, filozofi, orijentalisti i tako godina, nakon što su došli
dalje. 1910. Safvet-beg Bašagić stručnjaci s katedri iz Be-
prvi je doktorirao među nama. ograda i Zagreba.
Dakle, nije bilo tog intelektu-
alnog potencijala koji bi nosio Nakon Lavića se obra-
određenu ideju. Tek 1949. godi- tio Rusmir Mahmutćeha-
ne u Sarajevu je oformljen Uni- jić, koji je kazao da okvir
verzitet. Malo prije je postojala knjige Tragom drevnih Boš-
medicina i još neki studiji, šu- njana čini čuđenje autora
marstvo i tako dalje, a tek 1949. nad situacijom u Bosni.
Univerzitet. I ja stalno govorim “Zato su ova dvojica au-
na predavanjima studentima da tora, vjerovatno iz isku-
je to jedna od ključnih godina stva promatranja prilika
u povijesti Bosne. Zašto? Tek vlastite zemlje i vlastitog
naroda s distance, znači iz
iskustva življenja u savre-
menom svijetu u kojem su
pluralna društva realnost
koju rješava svaka od po-
stojećih država u svijetu.
Danas nema nepluralne

10 10/1/2019 STAV