Page 9 - STAV broj 201
P. 9
opterećivati to političko na jedan neprimjeren način”,
kazao je Lavić, ističući da on ne vjeruje kako je moguće
praviti buduću Bosnu bez definiranja novog vokabulara
i ljudi koji vjeruju u ideju bosanstva, te su se spremni
za nju politički boriti.
Naravno, Lavić je pritom potpuno zaboravio da ta-
kvu vrstu narativa nema potrebe propovijedati u Saraje-
vu, već se zaputiti u Banju Luku, Široki Brijeg, Prijedor,
Livno... Također se zaboravilo napomenuti da se dobar
dio građana Bosne i Hercegovine, što uključuje prije svih
Bošnjake, ali i pojedince među Hrvatima i Srbima, tokom
devedesetih godina prošlog stoljeća borio za ideju Bosne
ne samo politički već i kao borci Armije RBiH. Zaboravi-
lo se napomenuti da je ideja Bosne bila i ostala suštinski
temelj bošnjaštva, te da su Bošnjaci kroz historiju vlasti-
ti identitet gradili na temeljima ideje Bosne. Govoreći o
političkom organiziranju oko ideje bosanstva, predsjed-
nik Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” nije u obzir
uzeo ni postojeći ustavni poredak u BiH, te je zaboravio
naglasiti da bosanstvo, uprkos tome što se živo njeguje u
bošnjačkom narodu i među pojedincima iz reda hrvat-
skog i srpskog naroda u BiH, danas nije ustavna katego-
rija. No, to nije ni potrebno, jer većina Bošnjaka pod poj-
mom bosanstva podrazumijeva patriotizam i pripadajuće
osjećaje ljubavi prema domovini, što nisu ustavne nego
emotivne kategorije. Za Bošnjake, dakle, osjećaj bosan-
stva nikada nije bio upitan. Prepoznajemo ga i među Boš-
njacima izvan granica današnje Bosne, u Novom Pazaru i
Rožajima, naprimjer.
Da bi identitetarna zavrzlama oko pojmovnog aparato-
rija bila kudikamo teže shvatljiva i što kompliciranija, po-
trudio se sam autor knjige Tragom drevnih Bošnjana Taner
Aličehić, koji je nekoliko dana ranije na mostarskoj pro-
mociji iste knjige ustvrdio da je “u Bosni uvijek živio jedan
narod i da se stoljećima nazivao Bošnjacima”. Po njemu,
STAV 10/1/2019 9