Page 80 - STAV broj 299

25. NOVEMBAR – DAN DRŽAVNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE

savremenog tipa. Do sada je ovaj fakul- njih treba spomenuti barem i Karabega,
tet upisalo više od 45.000 studenata, što Nakazu i vilu, Knjigu Adema Kahrimana,
je podatak koji dovoljno govori o bitnosti Braću i vezire, Car si ove hefte i El-Hidro-
ove institucije za bosanskohercegovačko vu knjigu. Iako poezija nije bila forma
društvo. Filozofski fakultet danas ima u kojoj je Ibrišimović dosegao vrhun-
trinaest odsjeka i dvije katedre, a njegov ce svoga umjetničkog izražavanja, valja
značaj tokom svih 70 godina postojanja spomenuti da je njegova pjesma Bosna
nije umanjen. je ćilimom zastrta u najširim slojevima
Orijentalni institut u Sarajevu osno- našeg naroda pamćena i prepoznata kao
van je 1950. godine. Ova važna instituci- jedan od najljepših poetskih opisa Bo-
ja bavi se, između ostalog, prevođenjem i sne. S Berberovim slikama, ta je pjesma
analizom rukopisne i arhivske građe pi- izraz suštine Bosne. Berber je preminuo
sane na arapskom, turskom i perzijskom 2012. u Zagrebu, a Ibrišimović 2011. go-
jeziku te proučavanjem orijentalnih je- dine u Sarajevu.
zika i književnosti. Rad u Institutu or-
ganiziran je u Historijskom odjeljenju, 30. GODIŠNJICA OBNOVE RADA
Filološkom odjeljenju i Referatu za ori- PREPORODA
jentalno-islamsku kulturu i civilizaciju. U Zbog činjenice da je 1990. godine, u
fokusu rada Instituta jeste i proučavanje Nedžad godini oživljavanja kulturnog i politič-
intelektualne historije i kulturno-umjet- Ibrišimović kog pluralizma, obnovljen rad Kulturnog
ničke baštine Bosne u doba osmanske društva Muslimana “Preporod”, i ovu go-
vlasti. Do sada je ova institucija objavila uspjehe. Berber je stekao svjetsku slavu dinu možemo uvrstiti među prekretničke
brojne knjige, studije i naučne radove u i izlagao svoje grafike u najrenomirani- godine u historiji Bosne i Hercegovine i
kojima je skrenula pažnju na bogatstvo jim galerijama svijeta. Danas je Berber Bošnjaka. Obnovom rada “Preporoda”
orijentalnog pisanog naslijeđa u Bosni i u svjetskim okvirima prepoznat kao je- na širem društvenom i kulturnom planu
Hercegovini, svjedočeći o grandioznosti dan od najpoznatijih grafičara. Njegovo pokrenute su aktivnosti koje su nedosta-
i ljepoti mozaika bosanskohercegovačke djelo uvršteno je u kolekciju Tate Gallery jale u četrdesetogodišnjem periodu “Pre-
i bošnjačke kulture. 1984. godine. Imao je niz samostalnih i porodovog” izbivanja s društvene scene.
kolektivnih izložbi u svijetu. Dobitnik Naime, nakon Drugog svjetskog rata,
80. GODIŠNJICA ROĐENJA NEDŽADA je više od pedeset nagrada i priznanja već u proljeće 1945. godine, Glavni od-
IBRIŠIMOVIĆA I MERSADA BERBERA za svoj rad. Od 2007. godine bio je član bor Muslimana BiH dao je inicijativu za
Dvojica bosanskohercegovačkih Ruske akademije umjetnosti. osnivanje kulturno-prosvjetnog društva
umjetnika koji su obilježili vrijeme u S druge strane, Ibrišimović je svojim u okviru kojeg bi se objedinile sve inte-
kojem su živjeli, Nedžad Ibrišimović i knjigama, među kojima posebno valja iz- lektualne snage, kako bivšeg “Gajreta”
Mersad Berber, rodili su se 1940. godi- dvojiti Ugursuz i Vječnik, napisao kanon- tako i “Narodne uzdanice”. Slijedom ove
ne. Likovni umjetnik, književnik, sceno- ska djela bošnjačke i bosanskohercego- inicijative u Sarajevu je 13. septembra
graf, kostimograf i neponovljiva pojava vačke književnosti. S Vječnikom je postao 1945. godine održana osnivačka skupština
u bosanskohercegovačkoj književnosti jedan od najčitanijih bosanskohercego- novog, jedinstvenog Kulturnog društva
i kulturi uopće, Nedžad Ibrišimović, vačkih pisaca i kandidat za Nobelovu Muslimana “Preporod”. Dan kasnije, 14.
rodio se u Sarajevu, a likovni umjetnik nagradu za književnost. Međutim, bilo septembra 1945. godine, “Gajret” i “Na-
svjetskog glasa Mersad Berber u Bosan- bi pogrešno majstora pripovijedanja, ka- rodna uzdanica” zasebno su održali svoje
skom Petrovcu. U umjetnostima kojima kav je nesumnjivo bio Ibrišimović, sve- posljednje skupštine na kojima su done-
su se bavili obojica su ostvarili ogromne sti na samo dva njegova romana. Osim sene odluka o pristupanju novoformira-
nom društvu “Preporod”, čiji je osnov-
ni cilj bio afirmiranje kulturne politike
Bošnjaka i rješavanja nacionalnog pitanja
kod onih slojeva građanstva koji su bili
pod šovinističkim utjecajem.
“Nakon što se komunistička vlast
uvjerila da je taj zadatak izvršen, kre-
nula je u brzu likvidaciju društava, ali
na način da pokaže kako se ta društva
samoukidaju zbog toga što su se iznutra
istrošila. Na plenarnoj sjednici Glavnog
odbora Preporoda 23. marta 1949. prihva-
ćena je preporuka Međudruštvenog od-
bora (koji je koordinirao rad Preporoda,
Napretka i Prosvjete) da se ukinu nacio-
nalna kulturna društva. U odluci o likvi-
daciji konstatirano je kako je djelovanje
Preporoda na terenu prestalo, budući da
su se ‘...nekoje organizacije ovog druš-
tva fuzionisale sa organizacijama Pro-
svjete i Napretka stvorivši jedinstveno
Mersad Berber
kulturno prosvjetno društvo, nekoje su

80 26/11/2020 STAV