Page 75 - STAV broj 299
P. 75

i Skoplja, u kojem danas medresa nosi
          njegovo ime, na čelnu poziciju osmanske
          uprave u Bosni redom su stizali Ajas-beg,
          Sinan-beg, Arnaut Davud-beg, Bali-beg
          Malkočević, kao i Gazi Husrev-beg, koji
          će svojim vakufom oblikovati izgled Sa-
          rajeva i trajno zadužiti Sarajlije.
            Bosanski sandžak bio je veoma bitnim
          dijelom Osmanskog carstva, ali činjenica
          da je sandžakbeg s Portom u Istanbulu
          mogao komunicirati putem posrednika,
          svoga nadređenog, rumelijskog begler-
          bega, umanjivala je mogućnost ostvari-
          vanja bitnijeg utjecaja u srcu Carstva. To
          će se promijeniti tek nakon nešto više od
          stotinu godina. Da li zahvaljujući utjeca-
          ju familije Sokolović, na čelu s najzna-
          čajnijim osmanskim velikim vezirom
          Mehmed-pašom, te njegovim rođakom
          Ferhad-pašom, ili zbog činjenice da je
          bosansko podneblje na bitnosti dobilo i
          zbog svoga specifičnog geostrateškog po-
          ložaja, Bosna je 1580. godine dobila status   Džamija Ferhat-paše Sokolovića
          beglerbegluka, odnosno pašaluka, na čijem
          se čelu nalazio paša s dva tuga, koji više   u Bedem islama. U razmatranju karijere   se tada pred nama ukaže slika koja nas
          nije bio nadležan samo za područje Bosne   ovog vrsnog vojskovođe i iskusnog diplo-  podsjeća da je malo slučajnosti u životu
          nego i za Hercegovački, Kliški, Pakrački   mate, koji je dobrano doprinio uspostavi   i da je zbilja to što mi ponekada, ne po-
          i Lički sandžak, izdvojen iz Rumelijskog   mira s Mlečanima, veoma zanimljivim se   sjedujući dovoljno informacija o svim
          ejaleta, te Zvornički i Požeški sandžak,   nadaje podatak da je na mjestu bosanskog   detaljima ugledanog mozaika, smatra-
          odvojen iz Budimskog ejaleta i pripojen   sandžakbega naslijedio svoga rođaka Lala   mo slučajnošću. Kao primjer možemo
          Bosanskom pašaluku. Datum uspostave   Mehmed-pašu Sokolovića, koji je ime-  navesti podatak da je one godine kada
          Bosanskog beglerbegluka može se sma-  novan odgajateljem prijestolonasljedni-  se rodio spomenuti Ferhad-paša Soko-
          trati prekretničkim trenutkom i novim   ka na Porti u Istanbulu, a da je njega na   lović, u Sarajevu pod pokroviteljstvom
          početkom za Bošnjake tog doba.    čelu Kliškog sandžaka naslijedio, također,   njegovog prethodnika na položaju bo-
            Posljednji bosanski sandžakbeg Fer-  njegov rođak Lala Kara Mustafa-paša So-  sanskog sandžakbega Gazi Husrev-bega
          had-paša Sokolović imenovan je prvim   kolović. Obojica spomenutih Sokolovića   (1480–1541), izgrađena Begova džamija.
          bosanskim beglerbegom. Nakon sedmo-  poslije su obavljali dužnost velikog vezira.   Trenutak izgradnje ove džamije, zabilje-
          godišnjeg mandata u svojstvu sandžakbega   Ferhad-paša Sokolović svijet prolaznosti   žen 1530. godine, Bošnjacima je otkrio
          narednih je osam godina (1580–1588) u   napustio je na položaju budimskog be-  gdje se nalazi srce Sarajeva. I Ferhad-pa-
          svojoj Bosni proveo na položaju beglerbe-  glerbega 1590. godine.    ša i Husrev-beg su, zahvaljujući vojnim
          ga. Iz Bosne je otišao na položaj budim-                             uspjesima i iskazanoj hrabrosti, ponijeli
          skog beglerbega. Na tom položaju proveo   490. GODIŠNJICA IZGRADNJE GAZI   titulu gazije. Obojica su dali sagraditi ve-
          je posljednje dvije godine života. Po vla-  HUSREV-BEGOVE DŽAMIJE U   leljepne džamije kakvim se danas dičimo
          stitoj želji ukopan je u haremu Ferhadije   SARAJEVU (1530)          i obojica su ukopani u haremima svojih
          džamije u Banjoj Luci.               Povijest nam ponekad šalje kodirane   džamija, iako ih je smrtni čas zadesio
                                            poruke koje možemo odgonetnuti tek ako   daleko od njih. U unutrašnjosti i okoli-
          490. GODIŠNJICA ROĐENJA I 430.    prikupimo dovoljno informacija o svo-  ni Gazi Husrev-begove džamije odvijat
          GODIŠNJICA SMRTI FERHAD-PAŠE      joj prošlosti i povežemo ih u sistem. Tek   će se neki od najznačajnijih događaja u
          SOKOLOVIĆA (1530–1590)                                               povijesti Bosne i Hercegovine. Među
            Istaknuti član familije Sokolović, prvi   Begova džamija           njih slobodno možemo ubrojiti i jedan
          bosanski beglerbeg, gazija, dobrotvor i je-                          bajram-namaz klanjan u ovoj džamiji, a
          dan od najznačajnijih vakifa u povijesti                             koji je direktno emitiran putem televi-
          Bosne i Hercegovine, čovjek čijoj ljubavi                            zije. Možda se čitaocima mlađe dobi ovo
          prema domovini imamo zahvaliti za da-                                svrstavanje tog događaja među značajni-
          našnju priliku da uživamo u ljepotama                                je događaje vezane za Gazijinu džamiju
          Banjalučke ljepotice Ferhadija džami-                                učini pretjeranim, ali stariji čitaoci dobro
          je, Ferhad-paša, rodio se najvjerovatnije                            znaju šta je to značilo u tom trenutku i
          1530. godine. Otac mu je bio Rustem-beg,                             kakav je osjećaj radosti u trenucima pra-
          a braća – također uspješni Bošnjaci u                                ćenja tog prijenosa ispunjavao Bošnjake
          Osmanskom carstvu – kliški sandžakbeg                                muslimane. Taj trenutak ujedno će ozna-
          Ali i Derviš-beg. Prije slavnog povratka u                           čiti i nastavak hrabrog koračanja Islam-
          rodnu Bosnu u svojstvu sandžakbega Fer-                              ske zajednice u javni prostor, koji joj je
          had-paša proveo je sedam godina na čelu                              do trenutka održavanja koncerta ilahija i
          Kliškog sandžaka. U tom periodu osvo-                                kasida u sarajevskoj “Zetri” 1990. godine
          jio je tvrđavu Vespoljac i preimenovao je                            bio ili zabranjen ili dobrano ograničen.


                                                                                                   STAV 26/11/2020 75
   70   71   72   73   74   75   76   77   78   79   80