Page 72 - STAV broj 299

25. NOVEMBAR – DAN DRŽAVNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE

RUBAIJE – HAJJAMOVE ILI na kraju svakog od četiri stiha nije strana od kulturnih i naučnih centara perzijskog
BAŠAGIĆEVE? pojava u pjevanju rubaije. U prva dva stiha govornog područja, gradu Nišaburu, u
Izvrstan predgovor Bašagićevom pri- ove jezgrovite pjesme pogodne za direktno kojem je rođen i jedan od najznačajnijih
jevodu Hajjamovih Rubaija napisao je iznošenje gnostičkih, filozofskih i ljubav- mislilaca i pjesnika sufijske provenijen-
naš cijenjeni iranista dr. Elvir Musić, koji nih misli bez suvišnih opisa iznosi se mi- cije Attar Nišaburi. U rodnom gradu je
je Bašagićev prijevod uspoređivao s origi- lje, u trećem se javlja opreka ili paradoks, proveo većinu života. Još u mladosti se
nalom i došao do nevjerovatnog otkrića, o da bi razrješenje stiglo u posljednjem, če- isticao svojom naučnom genijalnošću pa
čemu će biti govora u nastavku. Musić na tvrtom, stihu. Jednim od najvećih pisaca je veoma brzo dobio naklonost dvorskih
početku objašnjava da ja rubaija kratka pje- rubaije s pravom se smatra Omer Hajjam. krugova koji su finansijski podržavali nje-
snička forma od četiri stiha, dakle katren “Punog imena Ghiyath al-Din Abu’l- gov rad. Poznat po svojim geometrijskim
ili četverostih, od kojih se pretežno rimu- Fath Omar ibn Ibrahim Al-Nisaburi rješenjima uz pomoć konusnog presjeka,
ju prvi, drugi i četvrti stih, mada ni rima Khayyámi, rođen je u maju 1048. u jednom metodama za rješavanje kubičnih jednači-
na intersekcijom parabole sa kružnicom,
BILJEŠKA IZDAVAČA IZABRANIH DIJELA klasifikaciji jednačina po stepenu, anali-
zom Paskalovog trougla i tumačenjem
poteškoća u Euklidovim postulatima,
dobio je poziv da sudjeluje, a po nekima
i da predvodi, tim naučnika zadužen za
izradu novog solarnog kalendara kojemu
će početnica biti datum prelaska poslanika
Muhammeda iz Mekke u Medinu, odno-
sno Hidžra. Kalendar je trebalo izraditi
prvenstveno da tadašnji vladar Melikšah
osigura sebi mjesto u nezaboravu, odno-
sno historiji. Rubaije je pisao u trenucima
promišljanja sistema postojanja, nastoje-
ći da racionalno argumentira sve ono što
su suhoparni pobožnjaci prihvatali bez
propitivanja, tvrdeći da je bespotrebno
racionalizirati emocije u čijoj sržnici
se nalaze vjerska osjećanja. Iz njegovih
rubaija razumijevamo da je i poklonike
sufijske misli poticao na razmišljanje i
shvatanje da je čak i duhovnost moguće
Pripadam generaciji koja je za Safvet-bega Bašagića, naravno i za Musu Ćazima Ćatića, pojmiti pa tek onda doživjeti. Rubaije s
prvi put čula u mejtefu. Sjećam se njihovih predivnih stihova koje sam neizostavno recitirao njegovim potpisom ili pripisom čuvaju
u našoj mjesnoj džamiji prilikom obilježavanja Mevluda... se u brojnim rukopisnim kodeksima ši-
Tek kasnije sam od nekoga dobio dvotomna Izabrana djela, objavljena u državotvornoj bi- rom svijeta. Iako mu se pripisuje skoro
blioteci Kulturno nasljeđe u sarajevskoj, balkanski bitnoj, izdavačkoj kući “Svjetlost”, a koje četiri hiljade rubaija, kritičari perzijske
je priredio naš velikan rahmeli Muhsin Rizvić... književnosti su saglasni o autentičnosti
Početkom ove godine, a sve na tragu obilježavanja 150. godišnjice rođenja Safvet-bega tek stotinjak rubaija koje se pripisuju ge-
Bašagića, “Dobra knjiga” je u biblioteci Dobri Bošnjani objavila knjigu koju je priredio i za niju iz Nišabura. Odgovor na eventualno
nju predgovor napisao Mirzet Hamzić. Učinilo mi se da je to premalo, da ovaj kolos – naj- pitanje kako je moguće da mu biva pri-
markantnija ličnost bošnjačke, a i bosanskohercegovačke književnosti preporodnog doba pisano toliko rubaija, ako je već napisao
– svakako zaslužuje više, pa sam se usudio, u saradnji s Hamzom Ridžalom, da priredim tek stotinjak, jednostavan je. S obzirom
još četiri Bašagićeve knjige. na to da je uživao naklonost vladara, što
Svaka od četiri Bašagićeve knjige počinje sjajnim predgovorom. Za Trofandu smo priredili je u to doba značilo nedodirljivost i ne-
dio jednog teksta rahmetli profesora Muniba Maglajlića, i ovom prilikom se zahvaljujem nje- kažnjivost pred sudskim organima, Ha-
govoj supruzi Mevlidi što nam je ustupila rad vrijednog profesora Maglajlića. Predgovor knji- jam je mogao, bez sankcija i posljedica,
zi Misli i čuvstva napisao je Hamza Ridžal. Riječ je o kritičkom tekstu i novom čitanju ovog pisati i pjevati o čemu god i kako god je
Bašagićevog djela, što nam je itekako potrebno. Za knjigu Kratka uputa u prošlost Bosne želio. To su drugi pjesnici opasnih misli
opširan predgovor potpisuje sjajna dr. Lejla Gazić, kojoj se također zahvaljujem na saradnji. zdušno koristili pripisujući mu svoje ru-
Posebno želim istaknuti izvanredni predgovor Rubaijama koji je napisao dr. Elvir Musić. Na baije s namjerom da izbjegnu odmazdu
mene je naročito djelovala šokantna tvrdnja koju iznosi Musić. Naime, on tvrdi da je, uspo- vlasti, ali i da svojim mislima osiguraju
ređujući Bašagićev prijevod s Hajjamovim originalom na perzijskom jeziku, uspio pronaći put do čitalaca. Rubaiju je moguće pri-
svega dvadeset i četiri rubaije koje je Bašagić doista preveo, tvrdeći da su sve ostalo nje- pisati drugom pjesniku, jer se u njoj ne
gova autorska djela pisana pod dojmom čitanja Hajjama. To je sasvim novo saznanje koje spominje pjesnički pseudonim, a veoma
doprinosi našem razumijevanju ne samo Bašagića već i pozicije bošnjačkih autora preporod- je jednostavna za napisati”, piše Musić.
nog doba i njihovom odnosu spram principa koje susrećemo u orijentalno-islamskoj kulturi. Osjećaj ushićenosti i višeg čuvstva koji
Htio bih se zahvaliti i svima koji su sudjelovali u ovom projektu: dr. Seadu Šemsoviću, Sa- je Bašagić iskusio pri prvom susretu s Ha-
miru Kamenjašu, Ahmedu Šečunoviću, Edibu Kadiću... Nadam se da ćemo s Izabranim jamovim Rubaijama kupljenim na licitaciji
djelima dodatno potaknuti interes za Bašagićevim djelom kod šire čitalačke publike, te da ostavštine esnafskog bećara – čiji djed je
ćemo se – bar djelomično – odužiti ovom kolosu naše kulture. bio neki čuveni hodža, a čije su se kišne
Izedin Šikalo, direktor izdavačke kuće Dobra knjiga dove primale u roku od dvadeset i četi-
ri sata – nastojat će prevesti na bosanski

72 26/11/2020 STAV