Page 69 - STAV broj 299

prvog izdanja Kratke upute u prošlost Bosne
i Hercegovine, te potom i 1994. godine u
Zürichu, ali ne i drugo izdanje ove studije.
Dijelovi knjige Misli i čuvstva objavljivani
su u nekoliko navrata, unutar različitih iz-
bora iz Bašagićeve poezije, ali to djelo ni-
kada nakon 1905. godine nije publicirano
kao pjesnička cjelina u jednoj knjizi. Ove
činjenice upečatljivo svjedoče našu duhovnu
lijenost. Trebalo je proći cijelo stoljeće da
objavimo druga izdanja knjiga Safvet-be-
ga Bašagića, barda bošnjačke i bosansko-
hercegovačke književnosti, pjesnika čija
je pozicija unutar bošnjačke književnosti
uspoređivana s onom Goetheovom u nje-
mačkoj tradiciji.
Naš znameniti književni kritičar Mid-
hat Begić u Raskršćima 1987. godine nazi-
va Bašagića prvim značajnijim bošnjačkim
pjesnikom u Bosni i Hercegovini, koji je
imao izuzetan utjecaj na bošnjački kultur-
ni život. “Teško mi je zamisliti musliman-
skog intelektualca u prošlosti, iole vezanog
za narod, koji nije znao za tog hercegovač-
kog pjesnika i dramatičara, orijentalistu i
historičara određene, muslimanske kultur-
ne tradicije u Bosni i Hercegovini...”, piše
Begić. Razlog takvog statusa treba tražiti u Bašagićeva rodna kuća
činjenici da je Bašagić bio i pjesnik, i dra-
matičar, i prevodilac, i naučnik, i urednik, prevodilac, kulturni i politički poslenik. bosanstvom željela umiriti narastajuće na-
ali, prije svega, prosvjetitelj svjestan vlasti- Kako piše dr. Munib Maglajlić u tekstu cionalne pokrete u Bosni i suzbiti utjecaj
te kulturološke pozicije i njene – posebno “Pjesnik Mirza Safvet”, čiji je dio stavljen iz njihovih matica. Nije uvažavano tuma-
u kontekstu poezije – blagodarne prirode. kao predgovor Trofandi u izdanju “Dobre čenje po kojem Bašagić u tim mladalačkim
Bašagićeva poezija emanira slojeve kul- knjige”, Bašagić je u svakoj od ovih dioni- stihovima nije želio osporiti Srbe i Hrva-
turnih i civilizacijskih kodova koji u svojim ca oblikovao djelo od izuzetne važnosti za te kao narode, nego da su zapravo izraz
intratekstualnim odnosima oblikuju cjelovit bošnjačku kulturu. Pjesničko djelo Mirze njegovog pristajanja uz političku zamisao
i jedinstven pjesnički svijet. On je toliko Safveta, šire gledano, obuhvata pjesme, pre- koju je austrougarska vlast naslijedila još
unikatan, ne samo u južnoslavenskim već pjeve i drame, a takav pristup utemeljen je od osmanske uprave i dalje je sa još većom
i u svjetskim okvirima, da pojedini knji- na činjenici da je u sva tri ova toka pjesnik žustrinom nastojala nametnuti, a po kojoj
ževni kritičari njegova vremena nisu bili u Bašagić davao odlučan pečat. je interkonfesionalno bošnjaštvo odnijelo
stanju razgrnuti zastore od svjetla i tmine “S druge strane, činjenice da se Baša- prevagu nad nacionalnom posebnošću tri-
i proniknuti u taj svijet zastrt čudesnim gić od ranog djetinjstva napajao na bistrim ju najbrojnijih naroda u Bosni. Bilo je tu
pjesničkim iskazom, pisanim na palimp- vrelima narodnim, da je bio u bliskim rod- dakako grubog previđanja političke zbilje,
sestima Bašagićeve specifične kulturološke binskim odnosima sa nekim bošnjačkim u kojoj su se, još u osmanskom razdoblju,
pozicije. Tek je Muhsin Rizvić, priređujući porodicama koje su bile učesnici burnih bosanski pravoslavci i bosanski katolici,
dvotomno izdanje Bašagićevih izabranih zbivanja u istočnoj Hercegovini u pret- na zov trube iz matica, probudili i odsud-
djela za ediciju Kulturno naslijeđe, nanovo hodnim decenijama, da mu je otac Ibra- no osvijestili kao Srbi i Hrvati. Posljedica
“otkrio” ovog pjesnika prepoznavši veli- him-beg bio pjesnik na turskom jeziku, da svega bila je da su se od bošnjaštva kao na-
čajnost njegove pisane ostavštine u svoj je sam Bašagić bio učenjak osobite snage, cionalne ideje odlučno distancirali ne samo
njenoj slojevitosti. Nadati se da će ove če- da je bio vrstan znalac stranih jezika – i oni kojima je bezuspješno nametana (Srbi
tiri knjige Izabranih djela Safvet-bega Ba- ‘istočnih’ i ‘zapadnih’ te da je djelovao u i Hrvati u Bosni), nego i oni kojima je po
šagića kod šire javnosti dodatno potaknuti vremenima velikih političkih previranja svemu pripadala (Bošnjaci). Tako se desio
interes za čitanjem i izučavanjem pisanog u ovom dijelu Balkana, ostavile su jasan paradoks da je list Bošnjak, pokrenut uz
naslijeđa ove jedinstvene i izrazito bitne trag u njegovom pjesništvu. Upravo je ova potporu austrougarske vlasti s idejom da
figure ukupne bošnjačke kulture. Izabrana posljednja činjenica bitno odredila odnos promiče interkonfesionalno bošnjaštvo, na
djela Bašagića trenutno su u pripremi za okruženja prema pjesniku Bašagiću, i to u prijelomu stoljeća napustio praksu korišće-
štampu, a u printu bi trebala biti dostupna dugom razdoblju. Naime, Bašagićevi mla- nja nacionalnog imena Bošnjaka, koji su
prije polovine decembra. dalački stihovi, napisani kao pozdrav listu pred sve agresivnijim nastupom narastaju-
Bošnjak u osjetljivom političkom trenutku ćih nacionalizama, kao izraza velikodržav-
RANI PJESNIČKI PLODOVI s početka posljednje decenije 19. stoljeća, nih posezanja za Bosnom, utekli u vjersko
Pjesničko djelo Mirze Safveta samo je dočekani su i na bliskom slavenskom isto- kao etničko ime u različitim varijacijama
jedna dionica u zamašnom ukupnom dje- ku i na zapadu kao svojevrstan izraz boš- (musloman, musliman, Muhamedovac,
lu Safvet-bega Redžepašića Bašagića, koji njačkog nacionalizma, iza kojeg je navodno Muhamedanac)”, piše Maglajlić.
je uz to još bio i sakupljač usmenih tvore- pokroviteljski stajala austrougarska vlast, Sam Bašagić načinio je uklon prema hr-
vina, historičar, historičar književnosti, koja je interkonfesionalnim bošnjaštvom / vatskoj strani – objavljujući u ovom ranom

STAV 26/11/2020 69