Page 65 - STAV broj 299
P. 65
Za nas. Zlata je u jamama vremena sve manje i manje.
I šta će mi ova misao,
Što se kao mačka plete oko nogu mojih Primjećujem da je nebo plavo, trava zelena
Tijela moga zemlja je mokra poslije kiše.
Ja je nisam tražio Dakle, sve je isto, a ništa opet isto nije.
Ja je nisam želio Ne kažem to radi sjete
Kao da te nisam nikad ljubio Već radi Istine.
Kad da te nisam nikad želio
Među kolonadama mrtvih u Ypresu
Ili ovdje kod nas u Prijedoru KAD ODEŠ
Pod olujnim nebom
Što ne obećava spas
Za tebe i mene Peći će se kahva.
Za nas Oni što ostaju
Svodit će poslove i račune.
U dalekom serhatu na kraju tuge Nekako s proljeća
Gdje su noći svrbljive i duge Kad neorana njiva nikog ne čeka.
Gdje noge izranjavane na Kad mokrim ulicama
Hidžri od svijeta do svijeta Izmile kolone.
Ljube samo vlati Kad odeš.
Izmaštane trave – Pričat će o tebi
Krateći svakodnevnu dokolicu.
A ostadoh te željan
Ostat ćeš u pričama.
Lutajući Kao digresija.
Od Eufrata do Save Kao pošalica.
Kao hikaja.
Adem Garić (Tešanj, 1986) Kao ibret.
Kad’ odeš
SELIDBE Otiš’o si.
Birsena Džanković (Novi Pazar, 1988)
Godinama posmatram dženaze.
Te posljednje ispraćaje. Postrani. 4X99
Gledajući u dva metra pod zemljom.
Zvekeću lopate. Dobuju grumenčići. pogled je razastrtoj zemlji spušten
Žamore glasovi. Raste Kuća.
postići će što žele oni koji vjeruju
Kaže se da umrli čuje
Topot ljudi u odlasku. tišine
Ljudi koji ga zatrpaju
Brzinom lavine. teški snovi. Dugi
Isto tako odjekuju zarobljeni u njima. Robovi njima.
Riječi, hodnicima sjećanja kob namećemo.
Godinama nakon rastanka. Uzdasi mnogi na ramenima.
Trčimo
ZAPIS a ne odmičemo.
Jurimo
ne udaljavamo se,
Ujutro nazovem majku ili popodne, vrištimo.
kad se vraćam iz džamije. Vičemo.
Jutrom zamiriše behar
kroz otškrinut Čujemo tišine.
Automobilski prozor.
Ljudima praštajte,
Duž ulica su redovi bijelih krošnji i ne žalostite se.
poput lijepih riječi koje mi često nedostaju.
Udalji se od nepravednika
U Bosni je podne kad je Ovdje jutro. sebe
U Bosni je akšam kad je Ovdje podne. ubij nepravednika
Vrijeme je Ovdje zlatna prašina. sebe
Kopači na sve strane razastiru satre živi od svjetla
Po obronicma dana. i vode
STAV 26/11/2020 65