Page 70 - STAV broj 299

25. NOVEMBAR – DAN DRŽAVNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE

razdoblju u Zagrebu pjesme i odlomak svog
nedovršenog dramskog prvijenca – i to je u
znatnoj mjeri odredilo odnos prema njemu
s bliskog slavenskog zapada pa su njegovi
stihovi u pohvalu ljepoti hrvatskog jezika
obilato korišteni. “S druge strane, Baša-
gić je u sklopu nastojanja u istom smjeru
svjesno ublažavao svoje mladalačko boš-
njaštvo i tupio mu oštricu, što je vidljivo
u njegovom pjesničkom prvijencu, zbirci
Trofanda iz hercegovačke dubrave, u kojoj su
pjesme u nekim primjerima redigirane u
odnosu na njihov oblik u prvom objavlji-
vanju. I dok mu je to u hrvatskoj književ-
noj javnosti osiguralo blagonaklon stav, na
drugoj strani, koja je bila pogođena njego-
vim ranim, borbeno bošnjačkim stihovi-
ma, nikad mu to nije bilo oprošteno, što je
bitno utjecalo na odnos književne kritike
prema Bašagićevu pjesničkom djelu, koja
ga je politizirala, a da ga nije tumačila sve
do u najnovije doba. U takvim prilikama
konačno je uobličena i u Zagrebu 1896.
godine objavljena pjesnička zbirka kojoj je
Bašagić dao naslov Trofanda iz hercegovačke
dubrave, aludirajući na mjesto ove prinove
u bošnjačkoj književnosti austrougarskog
razdoblja. Naime, već zaboravljena riječ sa
hercegovačkog područja, trofanda, označa-
va prve zrele plodove bilo kojeg voća, a s
obzirom na činjenicu da je Bašagić imao
pjesničkog prethodnika u novom, evropei-
ziranom toku bošnjačke književnosti samo
u ličnosti Riza-bega Kapetanovića (Pjesme,
1893), davanje takvog naslova zbirci ima-
lo je svoje puno opravdanje”, objašnjava
Maglajlić.
Pjesme u zbirci Trofanda Bašagić je
okupio u sedam tematskih cjelina: Na po-
vratku u domovinu, Ašiklije, Beharije, Lju-
bav i cvijeće, Razne pjesme, Čovjek i svijet,
U Harabatu. Prva i šesta cjelina povezane dr. Lejla Gazić, autorica studije Naučno i iz rečenoga doba, koji propadaju s dana na
su historijskim sadržajima, s tim što je u stručno djelo dr. Safvet-bega Bašagića. Kako dan, nijesu istraženi i povjesnički obragje-
prvom krugu pjesama težište na zavičaj- piše Gazić, Kratka uputa u prošlost Bosne i ni”. Time on na indirektan način, zapaža
nim, hercegovačkim likovima i motivima, Hercegovine, objavljena 1900. godine, prvi Gazić, ukazuje i na potrebu da se pregleda i
dijelom vezanim i za srednjovjekovno raz- je sažeti prikaz historije Bosne i Hercego- obradi brojna rukopisna i arhivska građa iz
doblje u prošlosti ovog prostora, dok je u vine nastao nakon što je Safvet-beg Bašagić institucija i privatnih zbirki čiji je sadržaj
krugu pjesama pod naslovom Čovjek i svijet završio studij orijentalnih jezika i histo- skoro potpuno nepoznat javnosti. Bašagić
raspon proširen, a težište pomjereno na rije na Univerzitetu u Beču (1895–1899) je svjestan činjenice da ovakav poduhvat
osmanska razdoblje u prošlosti bošnjačkog i vratio se u Sarajevo. Ovaj pregled zasni- traži naporan i dugotrajan rad i koliko je
naroda. U oba ova kruga pjesama vidljivo va se na podacima koje su u to doba pru- to kompleksan zadatak. Da bi se objektiv-
je Bašagićevo nastojanje da se ugodi ep- žali Bašagiću dostupni izvori i literatura. no predstavio ovaj dugi period u historiji
skom, viteškom idealu, na tragu junačke O tome u Predgovoru djela Kratka uputa Bosne i Hercegovine, potrebno je, osim
slave predaka, koje se očituje već u posve- u prošlost Bosne i Hercegovine govori i sam podataka iz rukopisne i arhivske građe,
ti “zahvalnog unuka” na početku zbirke, Bašagić, ukazujući na potrebu “da se napiše konsultirati i zapadne izvore i objavljenu
koji je Trofandu namijenio “uspomeni mi- bar kratka povjest Herceg-Bosne od pada literaturu o pojedinim periodima ili pita-
lih djedova Lutfi-bega Redžepašića Baša- bosanske kraljevine 1463. (867) i utjelov- njima. Iako priznaje da nije “povjesničar od
ge, muselima nevesinjskoga i Dede paše ljenja Hercegovine 1482. (886) pod tursku zanata”, Bašagić ističe kako želi da, uprkos
Čengića, carskoga miri-mirana”. vlast”. Osnovni razlog zbog kojeg u to vri- oskudnoj literaturi, na osnovu dostupnih
jeme još nema nijednog djela ove vrste Ba- izvora i dokumenata, iznese “preglednu
KRATKA UPUTA U PROŠLOST BOSNE I šagić nalazi upravo u nedostatku literatu- sliku” ovog perioda iz prošlosti Bosne i
HERCEGOVINE re za izradu takvog djela, “jer još fermani, Hercegovine.
Opširan predgovor drugom izdanju Ba- bujruntije i druge listine, koje truhnu po Gazić se opširno bavi izvorima koje
šagićeve knjige Kratka uputa u prošlost Bosne tavanima i policama, nijesu ispitane. Isto koristi Bašagić, ukazujući na vrela s kojih
i Hercegovine potpisuje istaknuta naučnica tako razni natpisi po javnim gragjevinama je potekla njegova Kratka uputa. “Kako se

70 26/11/2020 STAV