Page 73 - STAV broj 299

jezik i tako ovdašnjoj čitalačkoj javnosti
ponuditi jedan od najvrednijih dragulja
iz riznice klasične perzijske književnosti.
“Za razliku od Bajraktarevićevog, filološki
znatno preciznijeg prijevoda Hajamovih
rubaija, Bašagić neće mariti za riječima
kojim je mislilac iz Nišabura svoje misli
povjerio na čuvanje, niti će kao istinski
bohemski buntovnik jedinstvenog poet-
skoga dara obraćati pažnju na čuvare čed-
nosti izvornika i protivnike odmicanja od
vanjštine izvornika, nego će tim mislima
na raspolaganje staviti ono najvrednije što
ima, a to je pjesnički dar kakav je jedini
bio u stanju na bosanski jezik prevesti
samoga Hajama, a ne samo djelić njego-
vog filozofskog bivanja oličen u 370 ru-
baija zapisanih u toj knjižici koju je Ba- javljanje jednog briljantnog prijevoda pitanje: Da li je Bašagić samo prenosilac
šagić kupio na dražbi. Na sličan pokušaj rubaija za koji danas i ne možemo baš sa Hajamovih rubaija na bosanski jezik ili
prijenosa Hajamovih misli nailazimo i u stopostotnom sigurnošću tvrditi da je po- je, ipak, pod Hajamovim uticajem, spje-
prepjevu albanskog pjesnika Fana Nolija srijedi prijevod ili prepjev, nego će prije vao svoje rubaije na bosanskom jeziku,
na albanski jezik. I on je, kao i Bašagić, biti da je riječ o nečemu sasvim drugom postajući tako rodočelnikom rubaije u
za razliku od Hafiza Alija Korçe, koji je i krupnijem od samog prijevoda ili pre- bosanskohercegovačkoj književnosti?
rubaije preveo direktno s perzijskog jezi- pjeva. Naime, komparirajući Bašagićev Vrijeme je da, čitajući ovo odlično izda-
ka, insistirajući pritom na filološkoj pre- prijevod / prepjev s rubaijama u relevan- nje Hajamovih rubaija u izdanju ‘Dobre
ciznosti u prijevodu, albanskim čitaocima tnim zbirkama Hajamovih rubaija na knjige’, pokušamo pronaći odgovor i na
darovao misli filozofa čije se rubaije sma- perzijskom jeziku, na moguće podudara- ovo pitanje, jer o tom odgovoru ovisi i
traju enciklopedijom umnosti islamskih nje naišao sam u dvadeset i četiri rubai- naš pristup dobrom dijelu književnosti
naroda, ne opterećujući se pritom samom je, dok za ostalih stotinu i sedamdeset i pisane u bosanskohercegovačkom duhu
formom. Baš ta Bašagićeva oslobođenost sedam rubaija nisam pronašao rubaije za i bosanskim jezikom koji je nastao pod
od svih savremenih remetilačkih faktora koje bih izvan svake sumnje mogao tvr- direktnim utjecajem misli skrivenih u ru-
koji ograničavaju procese prevođenja na diti da su izvornici s kojih su prevedene baijama koje lično smatram dijelom Ha-
bukvalno prenošenje jezičkih konstruk- / prepjevane. Suočen s tim saznanjem, jamovim, a djelomično i Bašagićevim”,
cija iz jednog jezika u drugi omogućit će samomu sebi bio sam prinuđen postaviti ističe Musić. n

STAV 26/11/2020 73