Page 76 - STAV broj 299

25. NOVEMBAR – DAN DRŽAVNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE

godine. Reisul-ulemu Džemaludin-efen- Mulabdićem i Nuri Hadžićem pokrenuo
diju Čauševića, rođenog u Arapuši pored sada već davne 1900. godine. Behar je bio
Bosanske Krupe, i Safvet-bega Bašagića, izuzetno kvalitetan odgovor na nasušnu
sina Ibrahim-begovog, rođenog u Nevesi- potrebu Bošnjaka toga doba.
nju, krasit će borba za definiranje bošnjač- Osnovao je Bašagić i društva Gajret,
kog identiteta i očuvanje kulturne i vjerske El-Kamer i Muslimanski klub, te pokre-
posebnosti Bošnjaka. Današnji specifični nuo i časopis Ogledalo. Dijelila su ova dvo-
doživljaj islama kojim se Bošnjaci mogu jica intelektualaca i prosvjetitelja sudbinu
ponositi utemeljen na tolerantnom odnosu svoga naroda i bivali sječeni mačem isku-
prema drugom i drugačijem, distancira- šenja svoga vremena. Predavali su arap-
nosti od svakovrsnih radikalizama i ek- ski jezik na Velikoj sarajevskoj gimnaziji.
stremizama i otvorenosti prema svakom Zbližavala ih je i odlučnost. Bašagić nije
čovjeku kao najsavršenijem djelu Božije htio posustati u svom prosvjetiteljstvu,
volje i veličanstvenosti, dobrim dijelom zbog čega je najvjerovatnije ostao i bez
imamo zahvaliti upravo odlučnosti reis posla, a s vremenom i bez imetka. Svi-
efendije Čauševića, koji je imao snage ta- jet prolaznosti napustio je 1934. godine
kav doživljaj islama braniti od radikala, u oskudici. Čak je bio prisiljen prodati i
i predanosti Safvet-bega u upoznavanju svoju biblioteku, koja je na koncu zavr-
Bošnjaka s vrijednošću vlastite kulture. šila u Bratislavi. Čaušević nije pristao na
Obojici je zajedničko i to što su znanje diktat vlasti kojim je ukinuta autonomija
i najviša naučna zvanja stjecali izvan do- Islamske zajednice i njeno sjedište pre-
Karađoz begova vakufnama movine. Džemaludin-efendija je, nakon bačeno u Beograd. Godine 1930. podnio
medrese u Bihaću, pravni fakultet zavr- je ostavku jer nije želio biti ničiji instru-
Dakle, ove godine se navršava 30. godiš- šio u Istanbulu 1887. godine, a Bašagić je ment. Zajedničko im je i to da su obojica
njica oba ta događaja. zvanje doktora nauka stekao u Beču. Po- ukopani u haremu Begove džamije.
vezuje ih i ljubav prema poeziji. Bašagić
450. GODIŠNJICA KARAĐOZ-BEGOVE je prevodio poeziju i Heinricha Heinea, 130. GODIŠNJICA SMRTI HABIBE
VAKUFNAME (1570) i Hafiza Širazija, i Omera Hajama, ali i RIZVANBEGOVIĆ STOČEVIĆ
Prošetate li Mostarom, naići ćete na bošnjačkih pjesnika turskog, perzijskog i Bosanskohercegovačka književnosti
brojne zadužbine naših predaka. Grad na arapskog izričaja, a Čaušević se, još u stu- ispunjena je vrijednim književnim djeli-
Neretvi i danas krase vakufi Ćejvan-ćehaje, dentskim danima, susreo s neprolaznim ma napisanim ne samo na maternjem bo-
Koski Mehmed-paše, Derviš-paše Bajezi- djelom Dželaludina Rumija, Mesnevijom, sanskom nego i na turskom, perzijskom i
dagića, Nesuh-age Vučjakovića i, posebno, i prihvatio je kao jednu od zvijezda vo- arapskom jeziku. Dosadašnja istraživanja
jednog od najvećih legatora Hercegovine dilja u svom aktivnom životu. Zapisano pokazala su da je više od šest stotina pi-
Muhamed-bega, po kojem se danas zove je da je na njegovoj inauguraciji, dodjeli saca, pjesnika i naučnika ovdašnjeg pori-
mostarska medresa. Zbog svoje naočitosti Menšure, sarajevskim ulicama posljednji jekla zastupljeno u raznim antologijama
poznat i kao Karađoz-beg (mrkooki), sin put poj naja proslavio imenovanje najvi- osmanskog pjesništva, spomenicama pje-
velikog vezira i brat sandžakbega, rodio šeg vjerskog dužnosnika u Bosni i Herce- snicima te djelima o historiji osmanske,
se, kako to Hivzija Hasandedić bilježi, u govini. Poveznicama tu nije kraj. Bašagić perzijske i arapske književnosti. Divan-
Bijelom Polju kod Mostara. Iza sebe je je pokretao časopise za kulturu i društvo, ska književnost, koju su na spomenutim
ostavio brojne zadužbine, među kojim se osnivao kulturna društva i predsjedavao istočnim jezicima stvarali velikani poput
posebno ističu džamija i medresa. Njegov Bosanskim saborom, a Čaušević se u tim Derviš-paše Bajezidagića, Fevzija Mostar-
vakuf još čine i mekteb, biblioteka, ima- časopisima oglašavao. Pisao je, napri- ca, Ahmeda Hatema Bjelopoljaka, Sabita
ret i musafirhana u Mostaru, mesdžid u mjer, u Beharu, koji je Bašagić zajedno s Alauddina Bosanca, Sulejmana Mezaki-
Potocima, dva mekteba u Konjicu i Po- je, Zijaije Mostarca, Hasan Kaimi Babe,
tocima, četiri mosta u Konjicu, na Buni Reis-ul-ulema Džemaludin Mejlija Guranija, Ali Dede Bošnjaka, is-
i dva na Lištici, te po jedan han u Ko- efendija Čaušević tinsko je bogatstvo bošnjačkog naroda, ali
njicu i Mostaru. Za izdržavanje navede- i sredstvo pomoću kojeg se mogu graditi
nih ustanova zavještao je 42 trgovačka i razvijati kvalitetni odnosi s narodima
dućana u mostarskoj čaršiji, šesnaest ta- turskog, perzijskog i arapskog govornog
bhana blizu imareta, u kojima posluju područja. U tom književnom bogatstvu
kožari (tabaci), šest mlinica i dvije stu- nailazimo i na jednu vrlo zanimljivu pje-
pe za valjanje sukna u selu Knešpolje u snikinju spomenutu u djelu o najpoznati-
nahiji Blato, osam mlinica i dvije stupe jim ženama, a riječ je o rođenoj Stočanki,
na izvoru Bune, nešto zemlje u Mostaru kćerki Ali-paše Riznabegovića, Habibi
i Knešpolju i 300.000 osmanlijskih dir- Rizvanbegović Stočević. Iako se rodila
hema u gotovom. u bogatoj porodici slavnog oca, ovu pje-
snikinju život nije mazio. Štaviše, još je
150. GODIŠNJICA ROĐENJA u ranoj mladosti, a nakon pogubljenja
DŽEMALUDINA ČAUŠEVIĆA I SAFVET- Ali-paše i svojevrsnog izgona njegove po-
BEGA BAŠAGIĆA I 120. GODIŠNJICA rodice iz rodnog kraja, napustila Stolac.
BEHARA Najprije se nastanila u Sarajevu, a potom
Dvojica intelektualaca čije je dje- u Istanbulu, gdje je umrla 1890. godine, u
lovanje bitno odredilo noviju povijest 45. godini života. U Istanbulu se istakla
bošnjačkog naroda rodila su se 1870. svojim pjesmama koje odišu divanskim

76 26/11/2020 STAV