Page 78 - STAV broj 299

25. NOVEMBAR – DAN DRŽAVNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE

Kasim Prohić, ali se on u čitaočevoj svi-
jesti razmiče ustupajući mjesto figurama
savremenosti. Stoga je ovaj roman i para-
bola o zatočeništvu totalitarizma i priča o
osvajanju čovjekove slobode. Četiri godine
nakon Derviša Selimović je napisao Tvr-
đavu, drugi klasik bošnjačke i bosansko-
hercegovačke književnosti. Oba romana
danas su kanonska mjesta naše književ-
ne baštine, uz druga Selimovićeva djela
izvanredne stilske snage. Selimović je
umro 1982. godine u Beogradu.
Skender Kulenović rodio se u Bo-
sanskom Petrovcu. Još kao gimnazijalac
objavio je ciklus soneta Ocvale primule.
Forma u kojoj se okušao kao gimnazi-
jalac ostat će mu cijelog života opsesija
i bit će forma u kojoj će doseći vlastite
umjetničke vrhunce. Međutim, Skender
je pisao i poeme, eseje, kritike, putopi- Meša Selimović Skender Kulenović
se, priče i romane. U svim navedenim
formama ostavio je neizbrisiv trag, po- bio učesnik i sekretar na Prvom zasjeda- (Bosanski ustav). Svečanosti proglašenja u
tvrdivši svoj čudesni književni talent. nju ZAVNOBiH-a 25. novembra 1943. Sarajevu prisustvovali su svi članovi Vla-
Danilo Kiš svoj esej o Skenderu počinje godine u Mrkonjić-Gradu. de, viši činovnici i predstavnici civilnih
dijagnozom: “Skender Kulenović je bio i vojnih vlasti, poglavari svih vjerskih
rudar jezika. Zalazio je on u najdublje 110. GODINA OD USVAJANJA zajednica, predstavnici gradskih opći-
slojeve našeg bogatog jezika. Jednako ZEMALJSKOG ŠTATUTA – PRVOG na, autonomnih oblasti i korporacija i
u svojim pjesmama kao i u svojim pro- BOSANSKOG USTAVA drugi ugledni građani. Svečano progla-
zama, Skender je birao uvijek najtvrđu Od Kongresa velikih sila održanog šenje obavio je tadašnji zemaljski pogla-
riječ, uvijek iz najdubljih jezičkih slo- u Berlinu 13. jula 1878. godine Bosna i var Marijan Varešanin, koji je u kraćem
jeva, uvijek iz najtamnijih svojih lek- Hercegovina bila je pod okupacijom Au- govoru saopćio skupu nastale promje-
sičkih zona, jer je za njega najtačnija stro-Ugarske, koja je imala privremeni ka- ne, a zatim je pročitao carevo rješenje o
bila ona riječ koja je najduže mirovala rakter, uz formalno zadržavanje sultano- uvođenju Ustava. Novi ustavni poredak
u rudi predanja, ona koja je najmanje vog suvereniteta. Od 1908. do 1918. godine u Bosni i Hercegovini bio je reguliran sa
istrošena, ona koja je najljuće zveknula Austro-Ugarska je, suprotno odredbama šest zakona koji su predstavljali cjelinu:
na njegovom jezičnom nakovnju”. Ra- Berlinskog kongresa, i formalno anekti- (1) Zemaljski ustav, (2) Izborni red, (3)
domir Konstantinović nazvao ga je “ap- rala Bosnu i Hercegovinu. Od proglašenja Saborski poslovni red, (4) Zakon o druš-
solutnim krajišnikom u jeziku”, misleći aneksije, koja je opravdavana potrebom tvima za Bosnu i Hercegovinu, (5) Zakon
pritom na Skenderov izoštren osjećaj za donošenja ustava i demokratizacijom po- o skupljanju za Bosnu i Hercegovinu, (6)
rečenicu. Kulenović se poslije poratnog litičkog života uvođenjem sabora, do iz- Zakon o kotarskim vijećima.
dugog zastoja u pjevanju, opet pjesnički davanja ustava za Bosnu i Hercegovinu Bosanski ustav donio je vrlo male
oglasio krajem šezdesetih godina u novom prošlo je više od petnaest mjeseci. promjene u upravi Bosne i Hercegovine
i neočekivanom stilu i obliku (dvjema Krajem 1909. godine Austro-Ugar- jer su njegove kompetencije bile ogra-
zbirkama soneta). Kako piše Rizvić, u ska je obavljala posljednje pripreme za ničene. Vrhovna upravna vlast ostala je
svakoj od dvije glavne faze pjevanja (po- uvođenje ustava u Bosni i Hercegovini. i dalje u rukama Zajedničkog ministra
slije pripremne faze Ocvalih primula) on Već početkom 1910. godine, 20. februa- financija u Beču i njegove agencije –
je bio jedinstven, ni na koga nalik osoben ra, službeno je proglašen Zemaljski štatut činovničke Zemaljske vlade u Sarajevu.
sintetičar tradicije i modernosti. On je
bitno izražajna pojava za našu, ne samo Zuko
bosanskohercegovačku, poetsku i knji- Džumhur
ževnu historiju svoga vremena. Iako se u
dugom razmaku između stvaranja ratnih
poema i soneta bavio prozom, pričom,
esejem, komedijom, a pred smrt objavio
i veoma karakterističan roman Ponorni-
ca, Skender Kulenović eminentno je pje-
snik širokog, revolucijskog i sveljudskog
obzora, a istodobno duboko bosansko-
hercegovačkog jezičkog i emocionalnog
izvora i korijena. U Nolitu je Skender
1977. godine objavio roman Ponornica,
a već 25. januara 1978. umro iznenada
u Beogradu, gdje je i sahranjen. A kada
već pišemo s povodom, treba istaknuti
da je Skender Kulenović kao partizan

78 26/11/2020 STAV