Page 58 - STAV 77 25.08.2016

STAJALIŠTA

UOČI PETKA
Što je iluma – to je iz Morića hana,

što je tersluka – to je s Hrida

HAFIZ JUNAC

Hutbe su mu bile veoma posjećene. Tada je to značilo da je
hatib zanimljiv, a ne kao danas, kad ljudi nemaju gdje otići pa
su primorani slušati sve i svašta – samo zato što su vjernici.
Nije trpio nered te bi često pobacao obuću ako nije bila lijepo
Piše: složena pred džamijom. Poslije bi nesretne džematlije dozivale
Samedin KADIĆ
prolaznike da im donesu cipele s ulice i tramvajske pruge

ako smo pretresli različite izvore, živi u sobičku u Morića hanu i člana stanovitog etičkog discipliniranja. Pa-
preslušali mnoga mišljenja, i sum- hodžinske kurije, izbornog tijela koje dine su oduvijek, na svim duhovnim
njivih i manje sumnjivih seneda, je biralo kandidate za reisul-ulemu. U meridijanima, odabirane kao sirovo
Iiskombinirali u vlastitoj uobrazilji svojoj osamnaestoj postaje mujezin Če- vježbalište volje, kao golo, simulirano
– za ljetnih nesanica, zamišljenosti na krčijine džamije upuštajući se u cjelo- i forsirano kažnjavanje. Životna kušnja
hutbama i čekanja za kasom u marke- životno nadglasavanje s tramvajima. U (što, ako ćemo pošteno, Sarajevo u svo-
tu – najčudesnije habere, obrazloženja jeku Drugog svjetskog rata iz mujezina joj najdubljoj istinitosti, samo po sebi,
i anegdote, nismo dokučili pravo pori- biva promoviran u imama i hatiba gore u takoreći Aristotelovoj što bijaše biti, i
jeklo nadimka. rečene džamije u kojoj dvadeset godina jeste) kao da se događa, slikovito kazano,
Junac! I još hafiz. Iz mnoštva sačuva- teravije klanja hatmom. Živi na Hridu uvijek na pola brda: strmoglavljivanje
nih uspomena, iz pravog rašomona pri- s majkom, a nakon njene smrti, osta- u ponor ili dobitni ostanak i guljenje
strasnih i manje jednostranih svjedoče- je sam, nikad ne pustivši drugu ženu naviše. U suri El-Beled Bog penjanje uz
nja još živih potvrdilaca, iz pobožnih i u svoj život. Proputovao četiri konti- brdo upoređuje s tegobnim moralnim
svečanih napisa povodom hafizove smrti, nenta i više od trideset zemalja – vidio usponom. (Uvijek učim ove ajete, kao
pomaljaju se neki osnovni tonovi, silueta izbliza dunjaluk na kojeg niko nikad vid smirenja, dok derem lamelu pen-
u magli: rođen u slavnoj Austro-Ugar- obruča nije stavio; veliki duhandžija trajući se punici.) Sarajevske strmeni,
skoj 1909. godine na nešto manje slav- i briljantan vaiz; posjedovao privatnu stoga, proizvode tri tipa svijesti: ro-
nom Hridu. Kao većina tradicionalnih kolekciju mehaničkih satova na navi- bovsku, prozračno-evlijsku i tersovsku.
alima u muslimanskom svijetu, imao je janje: tišinu u stanu u Ulici Samardži- Naravno, idealni tipovi postoje samo u
sreću (neki će reći udes) da prođe kroz je, gdje se preselio s Hrida, svako malo teoriji, a u životu susrećemo manje ili
jednostavnu, ali smarajuću obrazovnu narušavala je drugačija zvonjava, sve više stabilne mješavine. Otud hafizova
shemu mekteb – medresa – hifz. Bio- dok nije otkucao suđeni sahat krajem izreka: “Što je iluma – to je iz Morića
grafi ne objašnjavaju razloge prekida jednog snježnog novembra osamdese- hana, što je tersluka – to je s Hrida.”
školovanja u medresi na At Mejdanu, tih: na dženazi, tako vele, prvi saf od Mi možemo dodati: ters ne može doći
slutimo da su socijalni. Kasnije pohađa mećave nije vidio drugi. iz ravnice, samo s brda.
privatne časove kod nekoliko muderri- U kakofoniji čaršijskih i hodžinskih Hodao je po šeher Bosni, nije bilo sela
sa, od kojih izdvajamo, svakako, Ahme- viđenja kao refren odjekuje jedna riječ: ni čaršije koje nije obišao, nešto proučio
da ef. Bureka, uglednog profesora Gazi ters. Svakodnevno penjanje uz pristra- ili ders održao. Poznavao je mnogo lju-
Husrev-begove medrese, neženju koji nak Hrida sigurno ima karakteristike di, a ljudi su ga voljeli i rado susretali.

58 25/8/2016 STAV