Page 59 - STAV broj 315

pretvarati u vatru i bez plamena proizvoditi vodu i potopiti Skenderiju. Da li da se iz-
svjetlo i osvjetljavati njome cijeli grad. Ka- gradi još jedna parna elektrana? Ali to bi
zivalo se da će biti tako jako da će svjetlost diglo toliki dim u zrak da se šale ne bi moglo
bacati povrh Trebevića i da ćeš konac gore disati. Da li da kupuju struju iz Breze, gdje
u iglu moći udjenuti. Uvrh godinu dana imaju i rudnik i ugljen... E, to bi već bila
priča se obistini. Niknu na Hisetima ve- sramota. Ili da grade pravu, veliku hidro-
lika zgrada, unesoše u nju crne čekrke od elektranu na Željeznici, tamo u Bogatići-
gvožđa, teške da ih je stotinu volova mo- ma? Na kraju izvijećaše da je najbolji po-
ralo potezati, radnici raskopaše kaldrme i sljednji prijedlog, da zauzdaju Željeznicu
položiše žile od gume, sred koje je, kažu, na njenom izlazu iz kanjona i da je natje-
bakarna žica, kroz koju će, ko biva, teći ta raju da proizvodi svjetlo za njihov grad.
svjetlost. I cijeli grad se sjati u Ćemalu- I 2. maja 1912. godine usvojiše vijećnici
šu, do Ferhadije, gdje postaviše staklenu nacrte po kojima će se u Bogatićima proi-
krušku, a u njoj graknu svjetlost, tobeja- zvoditi šest miliona kilovatsati električne
rabi, estakfirulah. A bijaše april i posvud energije, a sve će koštati milion i osamsto
je zrilo proljeće. hiljada kruna. Onima koji upitaše da nije
Pa minu i to čudo i narod se naviknu sve to malo preskupo, odgovoriše: “Preša
krovova. Oni naivni, kad bi ih uhvati po- na struju kao da je odvajkada tako svjetlilo. za cijenu ne pita.” Potovariše se u kola i
gubno pijanstvo, izlazili su o ponoći skroz Ne prođe ni mjesec, a niz obalu razviše se odoše da vide te Bogatiće.
gore prema Šejhovim korijama, sve noseći lampe pa si sada uz Miljacku u po noći mo- Ali ne bi suđeno i hidroelektrana na
ispred sebe fenjere i mjereći sjene koje su gao hodati kao da je bijeli i providan dan. Bogatićima morade sačekati neko novo
se pod svjetlošću rastezale po stijenju, da Do kraja ljeta i oni najtvrdokorniji, koji vrijeme, druge ljude i drugačije okolnosti.
bi ih iste noći upoređivali s vlastitim sje- se svim na svijetu zaklinjaše da njima taj Pojavi se naredne godine pred gradskim
nama koje po sokacima činjahu švapske šejtan neće prisvijetliti u kući, zaboraviše odbornicima neki mlad inžinjer iz Graza.
petrolejkuše. Sjutra, kad bi se razdanilo, a zakletve i kradomice odoše kod vlasti da On im kaza da se centrala može graditi i
oni rastrijeznili, rezultate svojih opita ne je zamole da i njima prikopča sijalice. Na- na suhom. Tako bi, reče, vodu za piće koju
govorahu nikom, osim što bi se i oni sada, redne godine zasvijetli cijeli grad, gorjelo već dovode iz vrela Bistrice podno Jahorine
dok bi slušali takve pripovijesti, samo zna- je Sarajevo sred noći i presijavala se preko prvo u rezervoar na Brusu, pa onda u grad,
čajno osmjehnuli kada bi oni naivni, zbu- njega svjetlost kao da je od zlata sačinjeno. mogli dvaput iskoristiti: za struju i za piće.
njeni tom nevjerovatnom pričom koja se Historija kazuje ovako: “Već 1896. godine Sve bi se to moglo dobiti za cijenu gotovo
pričala kao najstvarnija stvarnost, upitali, na električnoj mreži bilo je priključeno 780 četiri puta nižu od one za izgradnju hidro-
ljutito, a da zašto odmah, sad, svi, ne idu sijalica razne jačine i 28 svjetiljki na luk za elektrane u Bogatićima. Samo za četiri hi-
napolje pa da sve to provjere kod pasvan- javnu rasvjetu, te oko 4.000 sijalica za pri- ljade kruna dobili bi novih 13.000 sijalica,
džija koji po cijelu noć lunjaju oko maga- vatnu rasvjetu i za prenošenje snage putem reče na kraju taj mladi inžinjer i ostavi da
za i dućana. elektromotora.” Za dvije godine taj se broj ove riječi vise u tišini nabrekloj od začuđe-
udupla, za četiri se utrostruči, a za osam nosti gradskih odbornika. Naravno, niko
NENADANA IDEJA godina upeterostruči se, i više – 22.000 si- od njih nije mu povjerovao da se centrala
Priču o izduženim sarajevskim sjena- jalica sada je bilo u Sarajevu. može graditi i na suhom, ali taj plan pre-
ma nakon petnaest godina zatrnu struja. Širilo se Sarajevo na sve strane pa se vali prije svega jer im je bilo lahko izbro-
Ustvari, i prije nego sijevnu prva sijalica, vlast opet nađe u problemu. Centrala na jati 13.000 sijalica, a u kilovatsate nisu se
sve sarajevske priče zamijeni jedna: o tome Hisetima pokaza se kao nedovoljna. Dugo plaho razumjeli i oni ih samo zbunjivaše.
kako se dolje, na Hisetima, uz samu Mi- su vijećali: da li da postave na Hisete još Firma iz Graza predloži da je najpo-
ljacku, podižu nekakvi čekrci koji će vodu turbina? To bi značilo da moraju zaberečiti desnije mjesto za novu centralu gore, pod

STAV 19/3/2021 59