Page 70 - STAV broj 405

KULTURA

Majstori bošnjačkog pjesništva: Rasim Ćelahmetović (1945)

ĆUTI ČOVJEK U ZAVIČAJU

KAO U TUĐEM SVIJETU

Poezija Rasima Ćelahmetovića gorko misli da ne bude gorče, vidi crno da ne bude crnje, odnosno
razbija klišeizirani pristup narodnoj historiji, spušta historiju na nivo stradalničkog svakodnevlja. Pjesme
njegovih lirskih knjiga nastajale su u drugoj polovici prenapetog prošlog vijeka. Dosta je dobrih gorkih
knjiga napisano u kriznom završetku vijeka! Ali upravo Ćelahmetovićeve pjesme o brisanim putevima
Sandžaka, životu na granici i preko nje nastale su pod mračnim plaštom ovog razdoblja.

Piše: Almir ZALIHIĆ

asim Ćelahmetović posve je oso-
bena, autentična, umjetnička per-
sona u bošnjačkom poetskom ko-
Rlopletu. Radni vijek proveo je u
Industriji “Poliester” u Priboju. Jedan je
od osnivača Kluba pisaca u Priboju i ute-
meljivača književne, vrlo respektabilne,
regionalne manifestacije “Limske večeri
poezije”. Rasim Ćelahmetović dobitnik je
književnih nagrada “Blažo Šćepanović” (dva
puta), “Limskih večeri poezije”, “Vukovi
lastari”, “Vijesti”, “Susreti drugarstva” i
dr. Dok je za doprinos u razvoju kulture
dobitnik najvećih priznanja Opštine Pri-
boj, “Zlatne značke” Kulturno-prosvjetne
zajednice Srbije, kao i najvećeg priznanja u
oblasti kulture Sandžaka “Dukat Isa-bega
Ishakovića”, koji se dodjeljuje za kulturno i preko nje, nastale su pod mračnim pla- historijsku prizmu, mnogo čime povezan
stvaralaštvo i doprinos u očuvanju kultur- štom ovog razdoblja. Crna intonacija ovih sa sandžačkim tlom, ukazuje se pjesniku
ne baštine Bošnjaka. pjesama odjekuje u širokim amplitudama kao oaza mira, reda i, napose, spasa. Beč
Rasim Ćelahmetović se još 1974. godine noseći intimnu dramu pjesnikovu. Poseb- je utočište, spasonosna luka za njegovog
knjigom Preprane vatre javio kao gotov pje- no je izražena u knjizi Pisma sinu Samiru, sina Samira izbjeglog u ljeto 1992. godine,
snik. Ćelahmetovićevu poeziju nakon toga koja tretira pitanje odnosa roditelja i djece dakle u vrijeme kad se na Balkanu govori-
doživljavamo kao zavičajnu lirsku dramu nasilno rastavljanih u vihoru ratnih prijet- lo oružjem. Treći sloj markiraju poznate i
(Zimzelene tuge, Kazivanja o crnim gujama, nji, a samim tim tretira i sve druge prijetnje manje poznate sentence i situacije koje se
Pisma sinu Samiru). Junak ove drame vodi kojima može biti izložen goli ljudski život. iskustveno ponavljaju u kontekstima koje
nas iz knjige u knjigu (iz čina u čin) u po- Ključ ove knjige jeste u sintagmi pisma. je zapamtila historija, ali koje se mogu
etsko rasvjetljavanje egzistencije, naročito Kroz čitavu knjigu Ćelahmetović vrlo lahko iznova uspostaviti. To su obra-
u graničnim situacijama, kao što su dobro provlači jedan gopodstveni ton obraća- ćanja i saobraćanja pjesnikova kroz koja
i zlo, ljubav, patnja, smrt. nja, saopćavanja i izvještavanja o “zna- – mada “Ćuti čovjek u zavičaju kao u tu-
Poezija Rasima Ćelahmetovića u po- nim” i “onim drugim” činjenicama. Nisu đem svijetu” – pred nas izlazi jedna bogata
menutim knjigama gorko misli da ne bude tu, međutim, samo “ja” i “on”, već razli- slikovnica zemnog šara, geografije pjesni-
gorče, vidi crno da ne bude crnje, odnosno čiti redovi činjenica koje pjesnik poteže i kovog duha i humanizma, prezentirana u
razbija klišeizirani pristup narodnoj histo- jezički oblikuje: jedan sloj podataka tiče tonu prisnog, ali opreznog ispovijedanja o
riji, spušta historiju na nivo stradalničkog se rodnog, zavičajnog, sandžačkog tla; u onome što mu je najveća bol i ovozemni
svakodnevlja. Pjesme ovih lirskih knjiga jednom drugom sloju pjesnik miješa činje- problem. A Ćelahmetoviću je dovoljna i
nastajale su u drugoj polovici prenapetog nice iz rezervoara zavičajnog i nacionalne mala, nevelika, sasvim sporadična senza-
prošlog vijeka. Dosta je dobrih gorkih knjiga tradicije s onim koje pristižu iz iskustva cija da od nje sačini pjesmu, pjesmu kao
napisano u kriznom završetku vijeka! Ali stranog i dalekog svijeta o kome se do tada poslanicu (pismo) jedne duše drugoj, iz
upravo Ćelahmetovićeve pjesme o brisa- samo čulo u narodnoj hikaji ili se pročitalo jednog trenutka za neki drugi čas osjet-
nim putevima Sandžaka, životu na granici u knjigama. Beč, grad koji je, gledano kroz ljivosti, poslanicu opomenu.

70 9/12/2022 STAV