Page 68 - STAV broj 405

KULTURA

Dakle, mi u Sarajevu imamo prepise učenika nismo tada imali slikare ili skulptore, kali- je ogroman, rađen je za vladara Oldžeitua
tako značajnog kaligrafa. Imamo primjerke grafi su bili nosioci likovne umjetnosti, ali (vladar iz dinastije Ilhanida na području
iz 16. i 17. stoljeća. Pokazali smo da osim vrlo je teško danas našim ljudima govoriti današnjeg Irana) u 30 tomova za njegovo
kaligrafije imamo primjerke fascinantne o kaligrafiji kada mnogi ne znaju arapsko turbe u Sultaniji. On je zanimljiva pojava,
umjetnosti iluminaciju”, govori Dervišević. pismo, a kaligrafija je bila dominantna li- prvo je bio budista, pa kršćanin, pa prihvatio
Prepisivanje Mushafa doživjelo je pro- kovna forma i ukrašavala je zidove kuća, islam, pa šiijski islam, pa opet sunijski, ali
cvat nakon što je sultan Mehmed Fatih džamija... Dolaskom Austro-Ugarske mi je bio veliki mecena arhitekture i kaligra-
osnovao radionicu prepisivanja, a vrhunac smo zaboravili na te ljude i shvatili da ne- fije i on zadužuje Ahmeda Suhrawardija da
je bio u 16. stoljeću, u vrijeme sultana Su- mamo umjetnika, a kako nemamo kada ih prepiše tih 30 džuzeva. Pisan je naizmjenič-
lejmana Zakonodavca. Slabljenjem moći je na stotine tu, ti umjetnici su kaligrafi. no crnim i zlatnim slovima, ali od pravog
Osmanskog Carstva sve je manje kvali- Nekoliko naših kaligrafa bili su učitelji po- zlata, zlatna slova su obrubljena crnim tu-
tetnih prijepisa, a ni iluminacija više nije znatim osmanskim kaligrafima. Napravili šem, a crna zlatnim tušem. Ti džuzevi bili
vrhunska jer nema pravog zlata. U ovom smo biografije naših kaligrafa i zaključili s su pohranjeni u njegovom turbetu. Nakon
radu Hadžimejlić i Dervišević pokazali su Ešrefom Kovačevićem, koji je bio posljednji što je sultan Sulejman osvojio taj kraj, džu-
da nije samo Istanbul bio centar prepisi- veliki kaligraf”, priča Dervišević. zevi su preneseni u Istanbul, zatim je je-
vanja, nego su vrhunske škole prepisivanja Mushafi koje su Hadžimjelić i Dervi- dan džuz, kako je Mehmed-paša Sokolović
bile i u Bugarskoj. Primjera radi, bugarska šević predstavili u monografiji zaista su bio moćna osoba u Carstvu, posredstvom
škola prepisivanje poznata je po ilumina- remek-djela. Bilo gdje u svijetu da se pred- njegovog bratića Ferhad-paše Sokolovića,
ciji, prvih nekoliko stranica pozlaćeno je stave bili bi cijenjeni. Ne može čovjek poj- došao u Banju Luku, u Ferhadiju džamiju.
u cijelosti. miti, kaže Dervišević, da tako nešto ima u Dugo nije bilo poznato ko je prepisivač, ali
“U monografiji nismo govorili i o zna- Bosni. Recimo Ahmed Suhrawardi učenik kada se uporedi ovaj džuz s onima koji se
čajnim kaligrafima u Osmanskom Carstvu je Yaquta al-Musta’simija, a on je velikan danas nalaze u Istanbulu, Njemačkoj..., ja-
jer su naši ljudi učili kod njih. Žao mi je kaligrafije. Suhrawardi je isto velikan koji sno je da ih je prepisao Ahmed Suhrawar-
što nemamo više stručnjaka i što se malo je živio u doba pada Bagdada, pada Abasida di. Suhrawardi je bio jedan od četverice
govori o kaligrafima iz tog vremena, mi pa je ostao u sjeni. Njegov rukopis Mushafa najznačajnijih kaligrafa u Širazu u svoje

68 9/12/2022 STAV