Page 36 - STAV broj 430
P. 36
DRUŠTVO
školskom sistemu” u školama širom
BiH. Koliko su ovi problemi prisutni u
konkretno našem društvu?
ANDRLE: Govor mržnje je gorući pro-
blem bh. društva koji je uveliko nor-
maliziran u javnom prostoru i to je što
naši najmlađi sugrađani i sugrađanke
upijaju. Pilot-projekt koji smo radi-
li u školama je pokazao nužnost da se
ovim temama bavimo na sistematičnijem
nivou i sa svakim djetetom. Nužna je
edukacija nastavnog osoblja i put ovog
projekta ide u tom smjeru. Bh. društvo
je još uvijek pod traumama rata. Nakon
potpisivanja Mirovnog sporazuma
nisu se desili suštinski procesi koji bi
detraumatizirali društvo. Desilo se to
da su lokalne zajednice u BiH u velikoj
mjeri postale jednonacionalne, a društvo
se toliko polariziralo da aneks Mirovnog
sporazuma koji govori o održivom
povratku izbjeglica i prognanika će
se teško moći implementirati. Čini
mi se da stanje ovog društva odgovara
etnonacionalnim politikama jer imaju
mogućnosti da drže građane i građanke u
konstantnom osjećaju straha i ugroženosti.
Politika je instrumentalizirala traumu
jednako na sve građane BiH. Mislim da sami organiziramo, rado učestvujemo i zarad svojih interesa, a nas sve gurnula
će pitanje povrata nacionalizirane imo- sarađujemo s drugim organizacijama u u ćorsokak. Samo na primjeru postojanja
vine sačekati rješavanje pitanja državne organizaciji kulturnih manifestacija. Ima- nečega što se zove “dvije škole pod jednim
imovine koje u posljednje vrijeme jako mo vrlo dobru saradnju s raznim arhi- krovom” je jasno da živimo “aparthejd”
opterećuje bh. društvo. vima, muzejima, Bosanskim kulturnim politiku. I to u stoljeću fascinantnih na-
centrom, “Sarajevskom zimom”, kao i učnih, tehnoloških i drugih dostignuća.
STAV: Međukulturno vijeće BiH uputilo saradnju s drugim organizacijama kul-
je inicijativu Vladi FBiH i KS da se do- ture naroda BiH na koncertu “Sazvuč- STAV: Već ste naglašavali u medijima
nese Zakon o temeljnim organizacijama ja”. Nedavno smo zajednički organizirali da je jevrejska kultura u BiH dio jednog
naroda BiH kojim bi se riješila statusna manifestaciju “U dobroj volji – Slavimo golemog bh. mozaika te da se kao ta-
pitanja “La Benevolencije”, ali i “Prepo- zajedno” u slavu svih vjerskih praznika kva uspješno njeguje, ali da su Jevreji
roda”, “Napretka” i “Prosvjete”. Dokle koji su bili u aprilu ove godine. Također, u BiH u velikoj mjeri jezički asimilirani.
se stiglo s ovim apelom? mladim i talentiranim umjetnicima daje- Tačnije, skoro da i nema govornika ni
ANDRLE: Skupština KS je jednoglasno mo mogućnost u okviru programa “19. u jevrejsko-španskog, a ni ladino jezika.
usvojila odluku kojom temeljne organi- 19” da izlažu svoja djela u Galeriji “Novi Je li kod novih naraštaja moguće pro-
zacije kulture naroda BiH proglašava od Hram” i u prostorijama Jevrejske opšti- buditi želju za učenjem ovih jezika? I
posebnog značaja za KS, čime je dijeli- ne u Sarajevu. ima li to uopće svoju praktičnu svrhu u
mično riješen status i način finansira- savremenom trenutku?
nja društva. Međukulturno vijeće BiH STAV: Također, najavljen je i nastavak ANDRLE: Rekao bih da su Jevreji u
je uputio prijedlog Zakona o temeljnim realizacije projekta “Antisemitizam, potpunosti jezički asimilirani. Danas
organizacijama naroda BiH od posebnog islamofobija i ksenofobija u javnom imamo dva govornika judeo-espanola u
značaja za Federaciju, ali još uvijek se o
tome ne raspravlja u Parlamentu FBiH.
Vjerujem da će pitanje ovog zakona doći
na red sada kada se vlast formirala u Danas se “La Benevolencija” bavi nizom humanitarnih,
ovom entitetu. kulturnih i edukativnih aktivnosti. Preko programa kućne
STAV: Planiran je i čitav niz raznih kul- njege, stipendiranja studenata do kulturnih programa koje
turnih manifestacija u okviru kulturnog uključuju organiziranje izložbi, koncerata i promocija knjiga,
programa “19. u 19”. Koji će biti doprinos
“La Benevolencije” ovoj manifestaciji? ali i onih edukativnih koji se bave temama kao što su govor
ANDRLE: Kulturni program “19. u mržnje, antisemitizam, islamofobija, kršćanofobija i sve druge
19” je program koji se održava tokom
cijele godine u sklopu kojeg organizira- vrste ksenofobija. Veliki značaj posvećujemo obrazovanju o
mo izložbe, koncerte, promocije knjiga Holokaustu, s posebnim naglaskom na Holokaust u BiH, ali i
i druge kulturne programe. Iako većinu
kulturnih programa u okviru “19. u 19” borbi protiv negiranja i relativizacije Holokausta.
36 2/6/2023 STAV