Page 36 - STAV broj 430
P. 36

DRUŠTVO



                                                                               školskom sistemu” u školama širom
                                                                               BiH. Koliko su ovi problemi prisutni u
                                                                               konkretno našem društvu?
                                                                               ANDRLE: Govor mržnje je gorući pro-
                                                                               blem bh. društva koji je uveliko nor-
                                                                               maliziran u javnom prostoru i to je što
                                                                               naši najmlađi sugrađani i sugrađanke
                                                                               upijaju. Pilot-projekt koji smo radi-
                                                                               li u školama je pokazao nužnost da se
                                                                               ovim temama bavimo na sistematičnijem
                                                                               nivou i sa svakim djetetom. Nužna je
                                                                               edukacija nastavnog osoblja i put ovog
                                                                               projekta ide u tom smjeru. Bh. društvo
                                                                               je još uvijek pod traumama rata. Nakon
                                                                               potpisivanja  Mirovnog  sporazuma
                                                                               nisu se desili suštinski procesi koji bi
                                                                               detraumatizirali društvo. Desilo se to
                                                                               da su lokalne zajednice u BiH u velikoj
                                                                               mjeri postale jednonacionalne, a društvo
                                                                               se toliko polariziralo da aneks Mirovnog
                                                                               sporazuma koji govori o održivom
                                                                               povratku izbjeglica i prognanika će
                                                                               se teško moći implementirati. Čini
                                                                               mi se da stanje ovog društva odgovara
                                                                               etnonacionalnim politikama jer imaju
                                                                               mogućnosti da drže građane i građanke u
                                                                               konstantnom osjećaju straha i ugroženosti.
                                                                               Politika je instrumentalizirala traumu
          jednako na sve građane BiH. Mislim da   sami organiziramo, rado učestvujemo i   zarad svojih interesa, a nas sve gurnula
          će pitanje povrata nacionalizirane imo-  sarađujemo s drugim organizacijama u   u ćorsokak. Samo na primjeru postojanja
          vine sačekati rješavanje pitanja državne   organizaciji kulturnih manifestacija. Ima-  nečega što se zove “dvije škole pod jednim
          imovine koje u posljednje vrijeme jako   mo vrlo dobru saradnju s raznim arhi-  krovom” je jasno da živimo “aparthejd”
          opterećuje bh. društvo.           vima, muzejima, Bosanskim kulturnim   politiku. I to u stoljeću fascinantnih na-
                                            centrom, “Sarajevskom zimom”, kao i   učnih, tehnoloških i drugih dostignuća.
          STAV: Međukulturno vijeće BiH uputilo   saradnju s drugim organizacijama kul-
          je inicijativu Vladi FBiH i KS da se do-  ture naroda BiH na koncertu “Sazvuč-  STAV: Već ste naglašavali u medijima
          nese Zakon o temeljnim organizacijama   ja”. Nedavno smo zajednički organizirali   da je jevrejska kultura u BiH dio jednog
          naroda BiH kojim bi se riješila statusna   manifestaciju “U dobroj volji – Slavimo   golemog bh. mozaika te da se kao ta-
          pitanja “La Benevolencije”, ali i “Prepo-  zajedno” u slavu svih vjerskih praznika   kva uspješno njeguje, ali da su Jevreji
          roda”, “Napretka” i “Prosvjete”. Dokle   koji su bili u aprilu ove godine. Također,   u BiH u velikoj mjeri jezički asimilirani.
          se stiglo s ovim apelom?          mladim i talentiranim umjetnicima daje-  Tačnije, skoro da i nema govornika ni
          ANDRLE: Skupština KS je jednoglasno   mo mogućnost u okviru programa “19. u   jevrejsko-španskog, a ni ladino jezika.
          usvojila odluku kojom temeljne organi-  19” da izlažu svoja djela u Galeriji “Novi   Je li kod novih naraštaja moguće pro-
          zacije kulture naroda BiH proglašava od   Hram” i u prostorijama Jevrejske opšti-  buditi želju za učenjem ovih jezika? I
          posebnog značaja za KS, čime je dijeli-  ne u Sarajevu.              ima li to uopće svoju praktičnu svrhu u
          mično riješen status i način finansira-                              savremenom trenutku?
          nja društva. Međukulturno vijeće BiH   STAV: Također, najavljen je i nastavak   ANDRLE: Rekao bih da su Jevreji u
          je uputio prijedlog Zakona o temeljnim   realizacije projekta “Antisemitizam,   potpunosti jezički asimilirani. Danas
          organizacijama naroda BiH od posebnog   islamofobija i ksenofobija u javnom   imamo dva govornika judeo-espanola u
          značaja za Federaciju, ali još uvijek se o
          tome ne raspravlja u Parlamentu FBiH.
          Vjerujem da će pitanje ovog zakona doći
          na red sada kada se vlast formirala u  Danas se “La Benevolencija” bavi nizom humanitarnih,
          ovom entitetu.                    kulturnih i edukativnih aktivnosti. Preko programa kućne

          STAV: Planiran je i čitav niz raznih kul-  njege, stipendiranja studenata do kulturnih programa koje
          turnih manifestacija u okviru kulturnog   uključuju organiziranje izložbi, koncerata i promocija knjiga,
          programa “19. u 19”. Koji će biti doprinos
          “La Benevolencije” ovoj manifestaciji?  ali i onih edukativnih koji se bave temama kao što su govor
          ANDRLE: Kulturni program “19. u   mržnje, antisemitizam, islamofobija, kršćanofobija i sve druge
          19” je program koji se održava tokom
          cijele godine u sklopu kojeg organizira-  vrste ksenofobija. Veliki značaj posvećujemo obrazovanju o
          mo izložbe, koncerte, promocije knjiga   Holokaustu, s posebnim naglaskom na Holokaust u BiH, ali i
          i druge kulturne programe. Iako većinu
          kulturnih programa u okviru “19. u 19”  borbi protiv negiranja i relativizacije Holokausta.



         36  2/6/2023 STAV
   31   32   33   34   35   36   37   38   39   40   41