Page 37 - STAV broj 430

Pitanje povrata nacionalizirane imovine je od velikog značaja za “La Benevolenciju” jer, kako ste
rekli, podstanari smo u prostorijama Jevrejske opštine u Sarajevu. Nadam se pomaku po ovom pitanju
u naredne četiri godine jer je to za dobrobit svih nas. Oštećeni će se djelimično obeštetiti, a država će
tim činom napraviti još jedan korak ka zapadnim vrijednostima i članstvu u Evropskoj uniji.

BiH. Na Odsjeku za književnosti naro-
da BiH Filozofskog fakulteta u Sarajevu
postoji mogućnost izučavanja ovog jezi-
ka, ali problem je nastavni kadar koji se
mora pozivati iz inostranstva. Izučava-
nje na akademskom nivou svakako može
probuditi želju mlađih naraštaja za uče-
njem jezika. Poznavanje judeo-espanola
za Jevreje je stvar identiteta, a ne prak-
tičnosti. Jer, ne tako davno, ovaj jezik se
mogao čuti u svim dijelovima Sarajeva.
Prije dolaska NDH na vlast, svaki peti
stanovnik Sarajeva je bio Jevrej.
STAV: Kada razgovaramo s Vama, kao
pripadnikom manjinske nacionalne
zajednice, obaveza je pitati Vas nada-
te li se skorom rješavanju problema,
kako je to nazvano, ustavne diskrimi-
nacije? Vlasti u BiH već deceniju i po
nisu uspjele provesti presudu Evrop-
skog suda za ljudska prava u predmetu
“Sejdić i Finci protiv BiH”, a svjedoci
smo da se o tom pitanju skoro više i
ne govori u javnosti.
ANDRLE: Sprovođenje presude Evrop-
skog suda za ljudska prava u predmetu
“Sejdić i Finci protiv BiH”, ali i svih
drugih, podrazumijeva temeljne pro-
mjene Ustava BiH i potpunu reformu bude produkt dogovora bh. političkih društvo bi se okrenulo rješavanju trau-
Izbornog zakona. Jasno da trenutno partija, a prihvaćen od strane građana ma i poboljšanju ekonomskih prilika. U
nema mogućnosti dogovora u tom prav- na referendumu. Ono što OHR i među- tom smislu, mišljenja sam da se među-
cu, pa mislim da se zbog toga i ne govori narodna zajednica mogu uraditi u ovom narodna zajednica boji novih sukoba u
u javnosti. Međutim, BiH, da bi zaista kontekstu jeste da ovlastima koje imaju BiH i regiji te nemaju dovoljno hrabrosti
krenula putem EU, mora svim svojim pritisnu političke aktere da ponude gra- da se uhvate u koštac s polarizirajućim
građanima dati jednaka prava i moguć- đanima BiH odgovarajući Ustav koji će politikama. Čini mi se da je veći fokus
nosti i na tome nikada nećemo prestati promijeniti trenutnu političku paradi- na rješavanju pitanja manjina bio prije
insistirati. gmu i aktuelizirati društvenu koheziju. 15-20 godina nego danas, što je apsurd.
Nažalost, 28 godina je prošlo od potpisi-
STAV: Visoki predstavnik međunarod- vanja Mirovnog sporazuma i propuštene STAV: Je li građanski model uređenja
ne zajednice Christian Schmidt već je su mnoge šanse za kreiranje inkluzivnog BiH jedini u kojem bi nacionalne ma-
nekoliko puta intervenirao mijenjajući Ustava koji će relaksirati odnose u BiH, a njine mogle u potpunosti ostvariti svoja
određene ustavne propise. Međutim, odgovornost za to je isključivo na onima prava? Je li uopće moguće ovdje uspo-
čini se da statusna pitanja manjinskih koji su učestvovali u kreiranju politika staviti takav model?
nacionalnih zajednica nema namjeru posljednjih 28 godina. ANDRLE: Građanski model je jedini
skoro rješavati iako je implementacija model koji može osigurati jednaka prava
presude u slučaju “Sejdić i Finci protiv STAV: Ne želeći ulaziti u teorije konspi- svima, kako većinskim, tako i manjin-
BiH” jedan od 14 prioriteta koje BiH tre- racije, imate li neko objašnjenje zašto skim narodima na bilo kojem dijelu BiH.
ba ispuniti za članstvo u EU. Kako kao Evropa ne intervenira kako bi riješila Cilj naše borbe nije da bilo koji manjin-
Jevrej gledate na njegovo dosadašnje statusna pitanja manjinskih zajedni- ski narod ima bilo kakav ekskluzivitet,
djelovanje? ca u BiH? nego jednakost. Da li smatram da je mo-
ANDRLE: Ustav BiH je integralni dio ANDRLE: Rješavanjem statusnih pitanja guć građanski model u BiH? Naravno da
Mirovnog sporazuma i kao takvog ga manjinskih zajednica otvara se put uspo- jeste, ali je potrebna dobra volja za to, da
ne može mijenjati Christian Schmidt stavi građanske države, a to je nešto što ne institucije i politika u BiH rade na tome,
ili bilo koji drugi međunarodni akter. odgovara etnonacionalnim strankama s te da u taj proces uključe organizacije ci-
Odgovornost za prilagođavanje Usta- aspekta predstavljanja naroda BiH. Hoću vilnog društva koje mogu dati vrijedan
va je isključivo na državnim političkim reći, pozicija etnonacionalizma bi bila input u kontekstu ostvarivanja jednakih
akterima i stava sam da Ustav treba da znatno oslabljenja, a bh. traumatizirano prava svakog čovjeka u BiH. n

STAV 2/6/2023 37