Page 39 - STAV broj 430
P. 39

šejhu Halilu Brzini, šejhu nakšibendijske
                                                                               tekije na Mejtašu.

                                                                               DODIR PRIRODE
                                                                                  Uvodno izlaganje naslovljene teme
                                                                               naučnog skupa održao je šejh Halil Brzi-
                                                                               na Hulusi. Premda je halvetijski tarikat
                                                                               prožimao sve društvene pore te je zna-
                                                                               čajno utjecao na oblikovanje društvene
                                                                               stvarnosti i imao značajnu ulogu, šejh Br-
                                                                               zina naglašava da se prvi put o njemu na
                                                                               naučnim osnovama govori u našoj bližoj
                                                                               historiji. Tome je doprinijela i dinamika
                                                                               savremenog svijeta, jurnjava za materi-
                                                                               jalnim dobrima, nametnutim zadacima
                                                                               materijalističkog uspjeha.
                                                                                  „Već smo jednom konstatovali da,
                                                                               uprkos svim tehnološkim igračkama u
                                                                               koje smo ovisnički zagledani, osjećamo
                                                                               da vremena imamo sve manje. Navjesti-
                                                                               telji skorog kraja svijeta, što je postalo
                                                                               popularno zanimanje mnogih medijskih
                                                                               besposličara, tvrde da je vrijeme ubrzalo.
                                                                               Naravno da sve što je imalo svoj početak
                                                                               ide svom kraju. Međutim, ne pitamo se
                                                                               nije li možda riječ o našem manjku pa-
                                                                               žnje, koja je skrenuta sa senzacija čija je
                                                                               priroda prolazna i beznačajna. Istodob-
                                                                               no slušamo sve više o ljudima koji teže
                                                                               tišini i traže dodir s prirodom“, rekao je
                                                                               šejh Brzina.
                                                                                  Upravo ta potreba bijega iz projicira-
                                                                               nog haotičnog nemira i košmara savreme-
                                                                               nosti ujedno je i mogućnost istinskim tra-
                                                                               gaocima suštinskog mira da unutar sebe
                                                                               pronađu sebe i da svoje vrijeme posvete
                                                                               Stvoritelju. Na pomanjkanje broja halve-
                                                                               tija, čiji pripadnici prakticiraju duhovne
                                                                               vježbe u osamljivanju, prema mišljenju
                                                                               šejha Brzine, utjecala je promjena slike
                                                                               svijeta iz teocentrične u egocentričnu.
                                                                                  „U jednom ljudskom srcu ne mogu
                                                                               biti dvije ljubavi; ljubav prema ovom
                                                                               svijetu i ljubav prema Stvoritelju. Ako u
                                                                               srcu jednog društva i zajednice preovla-
          vrijednostima vjerskog, duhovnog i na-  najčešće izostavljaju ovu Gazijinu ka-  davaju ljubav prema dunjaluku, tu svje-
          cionalnog identiteta.             rakteristiku i njegov doprinos u razvoju   tlost božanska ne ulazi jer je njihovo srce
                                            halvetijskog tarikata u BiH. Kao jednu od   okupirano prolaznim stvarima, briga za
          ZAHVALNICA ŠEJHU HALILU BRZINI I   potvrda rasprostranjenosti halvetijskog   položajem i ukrasima ovog svijeta. Alla-
          NAKŠIBENDIJSKOJ TEKIJI NA MEJTAŠU   tarikata na tlu BiH, napomenuo je da su   hovi i fejzovi dolaze u srce jednoga roba,
            Uspješan rad skupa učesnicima po-  se halvethane, prostor za osamljivanje,   ali ako tamo nađu gaflet, ljubav prema
          želio je i prof. dr. šejh Ćazim Hadžimej-  nalazile u nekoliko bosanskohercegovač-  dunjaluku, stvorenjima, onda se ti darovi
          lić, predsjednik Tarikatskog centra BiH.   kih tekija. Konstatirao je da je halvetizam   i fejzovi vraćaju istim svjetlosnim putem
          Halvetijski tarikat, primijetio je, bio je   kao duhovni pravac danas izgubljen, ali   Darovatelju, pa neka se čovjek ne ljuti na
          poveznica s drugim krajevima islamskog   da su realne osnove za njegovo djelimič-  Allaha što mu je uskraćeno njegovo svje-
          svijeta koja je donosila ljepote božanskog   no inkorporiranje u okvirima nakšiben-  tlo nego neka preispita sebe, očisti svoje
          nura, ljepote odnosa čovjeka prema čovje-  dijskog tarikata.         srce, jer uspjet će samo onaj ko Allahu
          ku, prema susjedima.                 Hadžimejlić je kratko podsjetio i na   čista srca dođe“, pojasnio je šejh Brzi-
            „Halvetijski tarikat je imao svog udjela   neke od osobenosti halvetijskog tarikata u   na, napomenuvši da je na prethodnim
          u donošenju Allahove vjere na ove pro-  činjenju ibadeta i zikra. Između naučnih   naučnim skupovima održanim u Stocu
          store, pogotovo se to ogleda u činjenici   sesija za podršku pri realizaciji projekta   upozoreno da dinamika stvarnosti čovje-
          da su u Sarajevu postojala tri halvetijska   „Zaboravljeno naslijeđe“ i dokumen-  ka ostavlja uplašenim pred egzistencijal-
          hanikaha: Bagdadijin, Bistigijin i Gazi   tarnog serijala „Velikani tesavufa“ pred-  nim brigama u kojima je teško naći jako
          Husrev-begov hanikah“, rekao je šejh   sjednik Tarikatskog centra prof. dr. šejh   malo vremena da se pozabavi samim so-
          Hadžimejlić, primijetivši da historičari   Ćazim Hadžimejlić uručio je zahvalnicu   bom i da se okrene svojoj duhovnosti, da


                                                                                                    STAV 2/6/2023 39
   34   35   36   37   38   39   40   41   42   43   44