Page 51 - STAV 82 29.09.2016
P. 51
o gotovom domaćem proizvodu koji se
RAZLIKA IZMEđu ZAKONSKI MINIMALNE PLATE ugrađuje u finalni proizvod. Zejnilagić
I PROSJEčNIH ŽIVOTNIH TROŠKOVA napominje da je bitno stvoriti percepciju
kod kupca da se odluče za kupovinu do-
maćih proizvoda, a raditi za velike svjet-
ske brendove dovoljno govori o tome da
su naši proizvođači veoma dobri, imaju
vještine, znanje i nude kvalitetu.
Firma “Fortuna” iz Gračanice plasi-
rala je svoje cipele na domaće tržište u
lancu trgovina “Bingo”. No, na osnovu
povratne informacije, kažu da prodaja
ide loše bez obzira na kvalitetu, materi-
jale i na njihovo dugogodišnje iskustvo.
“Konkurencija je nelojalna, tržište ne-
uređeno. Jeftina istočnjačka obuća ma-
sovno je prisutna na svim mjestima, od
pijaca do tržnih centara. Malo ko radi
za domaće tržište. Mi nemamo izgrađen
brend koji bi se mogao nositi s italijan-
skim, francuskim i svjetskim brendovi-
Zakonski minimalna neto-plata u industriji obuće (1. januar 2016. godine) ma”, kaže Nurikić.
Prosječni minimalni životi troškovi za četveročlanu porodicu (prema izjavama radnika) Radovan Pazurević, vlasnik obućar-
Izvor: Labour on a Shoe Strig, Labour Behind the Label, 2016 ske firme “Sanino”, kaže da je profit
u gotovom proizvodu i želja je svakog
u kojoj radi (s minimalno 600 KM mje- proizvođača da ima svoj finalni proi-
sečno), ako se uzmu u obzir ostale firme zvod. “Ovo što mi radimo mizerno je.
Husejin Nurikić: “Za u privatnom vlasništvu, važi za preduze- Mi možemo stvarati svoj proizvod, ali se
izradu cipela uvozi se će s najvišom prosječnom plaćom u tom država mora opredijeliti u kom smislu
idemo dalje, da li ćemo raditi za drugog
kantonu. “Naša firma isplaćuje regres od
skoro sve, od konca, 400 maraka. Prekovremeni rad plaćen je, ili za sebe. Sve su bosanskohercegovač-
đona i kože. Mislim kao i godišnji odmor”, kaže zaposlenica ke kožare propale, osim u Visokom, gdje
se radi namjenska koža. Dakle, nemamo
da smo osuđeni jedan ove firme koja ima 1.500 radnika uz 1.000 sirovinu, nemamo komponente koje uče-
radnika angažiranih posredstvom 30 ko-
duži period da radimo operanata. “Hvala Bogu pa i ovo imamo. stvuju u preradi kože. Pored toga, pre-
ovako. Sve dok mi S novim EU regulativama i porezima na kinuli smo i obrazovni proces za ove
platu otjerat će nam i ove poslodavce u
struke. Ako se želim pojaviti sa svojim
ovdje radimo za 300 do Albaniju”, zabrinuta je. proizvodom, moram sam educirati mo-
400 maraka, bit ćemo delare”, kaže Pazurević i dodaje: “Želim
interesantni” PerSPektivna li kupovati repromaterijal, moram ići na
PrivreDna Grana, ali... svjetsku pijacu da kupujem konac, đon,
Iako industrija tekstila, obuće i kože pertle, jer mi to ništa nemamo. I kada
spada u najaktivnije i perspektivne pri- onda uračunam rad, dažbine i energiju,
vredne grane u BiH, u Privrednoj komo- više nisam konkurentan. Dok ne bude-
ri Federacije BiH kažu da firme iz ove mo imali repromaterijal, ne možemo
branše, uslijed obavljanja lohn poslova, govoriti o razvoju vlastitog proizvoda.
nisu u poziciji razvijati vlastiti proizvod. Bojim se da je dug period do toga i ne
“Iako se poslovi zasnivaju na lohn poslo- zna se ko će imati pameti i snage da to
vima, naravno da svaki proizvođač teži iznese”, zaključuje Pazurević.
ka razvoju vlastitog proizvoda, odnosno Zejnilagić ističe da su prepreka i za-
brenda, ukoliko se želi ostvariti veći pro- konske regulative, visoke carinske stope
fit. Nedostatak sirovine, repromaterija- i brojni drugi problemi koji otežavaju
la zbog kojih smo primorani na uvoz, razvoj vlastitog brenda.
osnovni je razlog nepokretanja vlastitog U Asocijaciji tekstila odjeće, kože i
proizvoda. Također, potrebna su velika i obuće Vanjskotrgovinske komore BiH
finansijska ulaganja, modernizacija teh- nalaze se 34 kompanije čija je primar-
nologije”, kaže nam Jasmina Zejnilagić, na djelatnost proizvodnja obuće. Prava
sekretar Udruženja za tekstilnu, kožar- rješenja svakako bi dala mogućnost po-
sko-prerađivačku i gumarsku industriju slodavcima za povećanje plaća koje su
Privredne komore FBiH. u ovom sektoru niže u odnosu na ostale
Postoji i pozitivan primjer iz firme prerađivačke grane. Lohn posao nesum-
‘“BFM Travnik”, koji su pokrenuli novi njivo pomaže u povećanju zapošljavanja
projekt proizvodnje posljednjih i prednjih i osiguravanja rada, ali proizvodnja vla-
kapica te unutarnjih tabanica i polutaba- stitih proizvoda i brendiranje ono je što
nica, a koji su bitan dio obuće. Riječ je proizvođačima neophodno. n
STAV 29/9/2016 51
