Page 50 - STAV 82 29.09.2016

EKONOMIJA

i radno intenzivna jer zapošljava mnogo
ljudi. Pojašnjava da se za izradu cipela ITALIJA: GLAVNI EVROPSKI PROIZVOđAč KOJI SE SNABDIJEVA JEFTINIM RADOM
uvozi skoro sve, od konca, đona i kože. Kožne cipele “Made in italy” sinonim su visoke kvalitete, elegancije i dobrih uvjeta rada onih koji ih prave. Međutim, “Made in italy” ne zna-
“Mislim da smo osuđeni jedan duži pe- či uvijek da su cipele i proizvedene u italiji. visok postotak obuće i kožnog materijala koji se izvozi iz zapadnoevropskih zemalja pretežno
riod da radimo ovako. Sve dok mi ovdje naručuje italija. istraživači u albaniji, naprimjer, naglašavaju da je bilo nemoguće saznati ko su krajnji kupci u italiji jer se etiketa nije šila u
radimo za nekih 300 do 400 maraka, bit fabrikama u albaniji nego u kasnijim fazama.
ćemo interesantni. Onda će se možda se- gdje su zaista napravljene italijanske i njemačke cipele?
liti dalje na istok”, smatra Nurikić. Ističe
da su slovenački brendovi poput Peka, Poljska pari cipela
Alpine i Planike jednostavno nestali i da
se u toj državi, zbog skupe radne snage
koja se ne može ugraditi u cijenu, obuća
više ne proizvodi. Slovačka pari cipela
Radovan Pazurević, direktor fabrike
obuće “Sanino” iz Dervente, koja ima 850
zaposlenih radnika i godišnje izveze oko
1.700.000 pari obuće, smatra da je jadna Rumunija pari cipela
država koja svoj razvoj bazirala na lohn pari cipela
poslovima. “Trenutno su ti poslovi jedi- Makedonija pari cipela
no rješenje. Obućarska industrija u BiH
na četvrtoj je poziciji po obimu izvoza.
Radimo to što smo mogli da dobijemo Albanija pari cipela
i u lohn poslu smo u svjetskoj utakmici.
Nama su konkurenti mnogoljudne drža-
ve poput Indije i Kine. Evropljani nam Količinski udio od ukupnog izvoza cipela po zemlji
dolaze i kažu kako je BiH lijepa. Ali nam Vrijednosni udio od ukupnog izvoza cipela po zemlji
niko nije ponudio da radimo, recimo, Izvor: Labour on a Shoe Strig, Labour Behind the Label, 2016
montažu automobila, nešto što ima višu
zaradu da bismo i mi imali bolji profit”, Predsjednik Sindikata tekstila, kože,
ističe Pazurević. tržištu za cijenu i za kvalitetu, a ljudi koji
Prosječna plaća radnika koji rade u tamo proizvode izrabljujući radnu snagu obuće i gume FBiH Ramiz Omanović na-
dvije smjene u fabrici “Sanino” jeste 460 nama drže predavanja o demokratiji. To vodi da u ovom sektoru radi oko 20.000
KM. “Slažem se da kod nas uvjeti rada nisu su dupli aršini”, kaže Pazurević. radnika u Federaciji BiH. Od toga je više
od trećine u obućarstvu koji rade za plaću
kao u nekim drugim uređenim evropskim U “Saninu” se nadaju da će ove go-
država, ali nisu ni kao u Aziji”, tvrdi Pa- dine ostvariti ukupan prihod po osnovu od 350 do 450 KM. “S obzirom na to da
je velika nezaposlenost, ljudi su primo-
izvoza do 20 miliona maraka. “Hodao sam
zurević, koji je dio života proveo u Kini.
“Ondje radnici spavaju u fabrikama. Rad- po evropskima aerodromima i stane mi rani da prihvate bilo šta. Broj radnika i
broj novih fabrika konstantno se pove-
mozak kad vidim da je par čizmica 1.500
ni dan počinje u šest ujutro, a završava se
onda kada se ispuni plan, a to nekad može eura. Tu čizmicu s materijalom i radnom ćava”, kaže Omanović.
snagom mogu napraviti za 15 do 30 eura”,
Da u svim fabrikama obuće uvjeti
biti u devet navečer. Da ne pričam šta se
dešava u Indiji. Pod ogromnim šatorom tvrdi Pazurević. rada nisu tako loši, pokazuje primjer za-
poslenice firme koja posluje u Srednjo-
pet hiljada žena šije cipele, a dijete od de-
vet godina okreće točak jer nema struje. velika zaintereSiranoSt bosanskom kantonu. Kaže da kompanija
Kad izađu navečer iz tog šatora, dobiju raDnika
šerpicu riže. To im bude plaća za taj dan. U Republici Srpskoj u industriji tek-
Nama su konkurenti takve države i mi se stila, kože i obuće radi 11.000 radnika,
s njima moramo izboriti na evropskom od toga ih je 85% u obućarstvu. Danko
Ružičić, predsjednik Sindikata tekstila,
kože i obuće RS-a, kaže da je pokazatelj
KOLIKO SATI RADNIcI MORAJu RADITI DA BI težine situacije to što i pored teških uvje-
SEBI PRIuŠTILI PAR cIPELA OD 50 EuRA ta rada ljudi masovno traže posao u ovoj
branši. “Ima fabrika na čijim je listama
broj zainteresiranih za posao jednak bro-
ju zaposlenih radnika. Došlo je do rasta
cijena rada u Kini i na Dalekom istoku i
zato mnogi poslodavci preseljavaju svoju
proizvodnju u Evropu. Suština je u tome
što naš poslodavac radi po zadanoj cije-
ni jer on naplaćuje samo rad jeftine rad-
ne snage i energiju i zato stranci dolaze
kod nas. I transportirati iz BiH mnogo
je bliže nego od Kine. Prekovremeni rad
prisutan je u ovoj grani zbog ugovora i
zakonom je dozvoljen, ali mislim da nije
Izvor: Labour on a Shoe Strig, Labour Behind the Label, 2016 svugdje plaćen”, ističe Ružičić.

50 29/9/2016 STAV