Page 53 - STAV broj 143
P. 53

Malić se rodio u Imotskom 1897. go-       konvertit te da je uzeo ime Mirza Abdu-     zdravog razuma, vjera napretka i civi-
dine, u građanskoj porodici koja je tokom     rrahman. Njegova nezasita želja da se       lizacije čovječanstva”, ističe Nametak.
18. stoljeća u Imotski doselila iz Mostara.   upozna s izvorima islama i doprinese
U rodnom gradu Milivoj je otpočeo svoje       njegovom boljem razumijevanju unutar            Svoje utiske iz Španije Malić opisu-
obrazovanje upisavši pučku školu 1903.        evropskog kulturnog kruga ponukala ga       je u putopisnim esejima koje objavljuje
godine. Tri godine poslije Malići doselja-    je na veliki iskorak. Odmah nakon što       u južnoslavenskim časopisima. U zagre-
vaju u Sušak, istočni dio današnje Rijeke,    je prihvatio islam, Malić napušta studij    bačkoj Riječi 1923. godine izlazi njegov
a razlog je bilo školovanje djece. U Sušku    i odlazi iz Hrvatske. Bili su to prekretni  tekst Španija i Maroko, a u Jutarnjem listu
završava Mušku pučku školu, a onda od         dani u njegovom bogatom životu.             1924. godine esej pod naslovom Španija i
1907. do 1911. godine pohađa niže razre-                                                  Španjolci. I poslije, tokom studija u Parizu,
de Kraljevske velike gimnazije. Zatim se      BORAVAK U ŠPANIJI                           1929. godine Malić objavljuje reminiscen-
školuje na Kraljevskoj trgovačkoj akade-                                                  ciju o svom boravku u Španiji pod naslo-
miji, gdje maturira 1915. godine.                 Manojlović piše da nisu dovoljno po-    vom Medina del Campo. Tadašnju Španiju
                                              znati razlozi Malićevog odlaska u Špani-    Malić posmatra veoma kritički. “U zapa-
MALIĆEV PRELAZAK NA ISLAM                     ju, ali se iz Kemurinog teksta Slavni Ju-   žanjima oštroumnog promatrača tamoš-
                                              gosloveni u stranom svijetu mogu nazrijeti  nje svakodnevice progovara i ekonomist
    “Volio je književnost, mnogo čitao, a     njegove namjere i razlozi zbog kojih je     u njemu, posebno kada piše o cijenama,
po vlastitim riječima, kao vrlo mlad poči-    otišao. Prema Malićevim riječima, koje      tržištu, mjenicama, urbanim navikama i
nje se zanimati za strane jezike i kulture,   citira Kemura, “on se htio upoznati s tom   običajima. Iako mu je navodno nuđeno
istočne religije”, piše Zorica Manojlović,    za njega najkulturnijom zemljom Evrope”,    dobro mjesto u veleposlanstvu, Malić je
navodeći Malićeve riječi da je on težio       “koja je ionako po svojoj klimi, historiji  želio nastaviti putem znanosti te 1924.
jednoj savršenoj religiji koja bi mogla u     i rasi početak Orijenta”. Također, želio    godine odlazi u Pariz u nakani da studi-
potpunosti ujediniti i spasiti čovječan-      se usavršiti u kastiljskom jeziku. “U po-   ra orijentalne jezike”, piše Manojlović.
stvo. Godine 1915, šetajući Sušakom, u        četku je morao raditi razne fizičke poslo-
izlogu knjižare vidio je knjigu koja će       ve, zatim se zapo-
biti prekretnica u njegovoj potrazi za sa-    slio kao tajnik u
vršenom religijom.                            jugoslavenskom
                                              konzulatu, a isto-
    Abdurrahman Nametak naveo je u No-        vremeno po noći
vom Beharu ono što mu je prijatelj Malić      radio u redakciji
tridesetih godina 20. stoljeća govorio o tom  velikog lista La
svom prvom susretu s islamom: “Razgle-        Vanguardia. Po-
dajući knjige u izlogu, opazio sam neku       sebno su ga zani-
malu knjižicu sa žutim koricama i zelenim     mali tragovi arap-
polumjesecom i zvijezdom. Bila je to knji-    ske civilizaciju u
ga merhuma Muhameda Seida Serdarevi-          španjolskom jezi-
ća Istinitost Božijeg bivstva i Muhamedova    ku i kulturi. Kako
poslanstva, što ju je izdala Muslimanska      bilježi njegov prija-
biblioteka u Mostaru. Više iz radoznalosti    telj Abdurrahman
nego iz nekih drugih razloga kupio sam        Nametak, Malić za
knjigu i počeo je čitati. Sadržaj knjige      boravka u Španjol-
toliko me oduševio, naročito drugi dio        skoj obilazi tride-
o Muhammedovom, a.s., poslanstvu, da          set i dva grada,
sam odmah nabavio sve štampane knji-          prevrće prašnja-
ge Muslimanske biblioteke i temeljno ih       ve knjige po grad-
prostudirao...”, pričao je Malić prijatelju   skim i samostan-
Nametku.                                      skim knjižnicama,
                                              pažljivo proučavajući
    Nakon što je okončan Prvi svjetski rat,   svaku stranicu koja
Malić se jedno vrijeme zadržao u Zagre-       se odnosila na povi-
bu, gdje je radio kao činovnik u poduze-      jest Arapa u Španjol-
ćima i bankama. Godine 1920. upisuje se       skoj ili općenito mu-
u tek osnovanu Kraljevsku visoku školu        slimana, revnosno sve
za trgovinu i promet, a slobodno vrije-       bilježi i prepisuje ci-
me posvećuje proučavanju filozofije, te-      jele stranice da ih po-
ologije i filologije. Po vlastitim riječima,  slije u znanstvenom
“oduševljava se za Orijent i sve što se       radu može koristiti”,
Orijenta tiče”, te početkom marta 1922.       piše Manojlović. “Na-
godine u Zagrebu prelazi na islam. “Uvi-      stojao je da kritičkim
dio sam da je islam ona religija koju sam     proučavanjem istori-
ja u svojoj mašti stvarno i zamišljao kao     je muslimana poka-
najsavršeniju, pa sam se nakon dovolj-        že kulturnom svije-
nog razmišljanja i proučavanja odlučio        tu da islam nije vjera
da primim islam”, navodi Abdurrahman          barbarstva i osvajač-
Nametak Malićeve riječi.                      ka u političkom smi-
                                              slu, nego da je vjera
    Zorica Manojlović ističe da je Ma-
lić u matičnim knjigama Islamske vjer-
ske zajednice u Zagrebu upisan kao prvi

                                                                                          STAV 30/11/2017 53
   48   49   50   51   52   53   54   55   56   57   58