Page 41 - STAV broj 276

Akademik prof. dr. Dževad Jahić, penzionirani univerzitetski profesor, autor višetomnog
“Rječnika bosanskog jezika” i voditelj autorskog tima “Bosanskog pravopisa”
PRAVOPIS KOJI ĆE U PRAKSI POKAZATI SVOJU
EFIKASNOST I PRIMJENJIVOST

Na dobrom smo putu da novi pravopis bosanskog jezika na-
zovemo Bosanski pravopis. Najmanje 25 godina bosnistika se
razvija i ima rezultate u raznim naučnim i standardološkim obla-
stima. Upravo je vrijeme da se to sve zaokruži što je bosnistika
za 25 godina uradila, s jedne strane, a s druge strane i to što
smo uradili i radimo na leksikografskom planu, jer temelj za pra-
vopis, prije svega za preciziranje norme, jeste u gramatici, ali još
više u rječnicima. Zato nam je ova sada naša tako intenzivna
leksikografska faza pružila puno sigurnije odgovore i možemo
biti puno precizniji u razrješavanju nekih normativističkih pitanja
u bosanskom jeziku. To sada možemo lingvistički daleko bolje
uraditi. Drugi razlog jeste i to što odavno postoji namjera, po-
što pravopis u principu nije autorsko djelo, da to uradi pravo-
pisna komisija, najkompetentniji ljudi, i da se to na pravi način
ozvaniči u ovoj našoj proceduri i zakonskoj i svemu ovome što
ide preko ministarstava. Ovo je najbolji način da se demantira
ono što se protura kao neistina da bosanski jezik nije normiran.
On je itekako normiran, samo s pravopisom postoje problemi
i nerazumijevanja, to je već duga stručna lingvistička priča. Mi
se nadamo da će ovaj Bosanski pravopis ta pitanja postaviti
puno bolje na svoje mjesto i da mi za dvije godine sve ono što
smo do sada uradili možemo usmjeriti na praktične primjere.
Naš obični korisnik bosanskog jezika mnoge stvari traži u pra-
vopisu koje se ne mogu tražiti tu i ne mogu se pronaći, već u
gramatici i rječnicima, ali korisnici su već naviknuti na to i onda
je pravopis i s te strane značajan.
Nažalost, i to skandalozno istupanje drugog izdanja Pravopisa
bosanskoga jezika Senahida Halilovića koje je narušilo lingvističke
i normativističke zahtjeve, koje je zapanjujuće pokušalo vratiti na-
zad čitav proces normiranja, ne ulazeći u lične razloge, motiviralo Kada sam već spomenuo ovaj pravopis iz 1960. godine, moram
nas je da ispravimo stvari i da ih vratimo na pravo mjesto. S tim kazati i to da svako približavanje istočnoj ili zapadnoj varijanti, od-
što je Senahid Halilović zaslužan čovjek prije svega za Pravopis nosno srpskom ili hrvatskom jeziku, kada govorimo o bosanskom
iz 1996. godine, a drugo izdanje kamo sreće da se nikada nije jeziku, ili je rezultat poluznanja, neznanja ili nerazumijevanja, ili je
pojavilo. To su neki prateći momenti koji nas ubrzavaju i govore rezultat ideoloških naboja koji nas, nažalost, i dalje prate. Prema
nam da smo obavezni ovaj projekt iznijeti do kraja i uraditi novi tome, nema razgovora o nekakvim varijantama, a na kraju kraje-
Bosanski pravopis. Ja već posljednih 15 godina radim taj naj- va, tih varijanti više i nema, one su završile sa srpskohrvatskim
veći posao u bosanskom jeziku, višetomni Rječnik bosanskog jezikom. To su zasebni jezici i na nivou naziva i dobrim dijelom i
jezika, koji mi je dao gotovo kompletan materijal za pravopisni sa svojim specifičnostima, kakav je slučaj i s bosanskim, pa i s
rječnik. Najveća slabost ne samo ovog Halilovićevog Pravopisa crnogorskim jezikom. Tu našu boljku koju je i Pravopis iz 1996.
već i komšijskih pravopisa jeste u tome što su odstupili od kon- godine također na neki način otkrivao, na koju je upućivao i od
cepcije preciziranja ne samo ortografske nego i ortoepske nor- koje je dijelom bolovao, mada je to ipak lingvistički solidno ura-
me. Odustali su od akcenata, što je čin koji vraća stvari na po- đeno, sada više nemamo i nema tog anahronog vraćanja na pi-
laznu poziciju. Ljudi su zbunjeni, obični čovjek se ne zna koristiti tanja zapadne i istočne neke varijante. Bosna svoj jezik ima jako
time ako mu pravopisni rječnik ne da kompletnu informaciju za dugo, već puno vijekova. Bosnistika je nauka koja je i prije ovih
sva njegova konkretna pitanja, jezičke nedoumice. Metodološki naših nesretnih zbivanja nešto činila, a sad mi to sve okupljamo i
ćemo u tom smislu, pošto vodim taj posao, i tu stvari popraviti i skupljamo. Ovaj kadar koji trenutno postoji, kombinacija između
metodološki ih vratiti čak na pozicije pravopisa iz 1960. godine. starijih i mlađih, mogla bi uroditi plodom da se uradi Bosanski
Da se ne bismo pogrešno razumjeli, ovdje naglašavam da ćemo pravopis, onaj koji odgovara i pisanoj i govornoj tradiciji govorni-
samo metodološki to uraditi, a nećemo ni u kom slučaju praviti ka bosanskog jezika, bolje reći govornika Bosne i Hercegovine
greške koje je taj pravopis pravio i nećemo ići tim putem. u smislu matičnog jezičkog prostora.

naučno-stručnoj reprezentativnosti, ali i o navode iz BZK “Preporod”, izabrani pre- oni autori koji su spremni raditi na pra-
vrlo važnom teritorijalnom kriteriju, tj. o ma svojim naučno-stručnim kompetenci- vopisu kao općenarodnom dobru, a ne kao
tome da pravopisna komisija treba uključiti jama i referencama, a po prijedlogu vodi- na vlastitom, autorskom djelu, jer pravo-
i predstavnike različitih sredina u kojima telja autorskog tima. BZK “Preporod” je pis ne smije biti privatno vlasništvo bilo
se govori bosanski jezik. Autori su, kako insistirao na tome da to budu isključivo kojeg pojedinca. n

STAV 18/6/2020 41