Page 39 - STAV broj 413
P. 39

(8.547), Popović (8.308), Begić (8.260), De-  prema naslijeđenoj tradicijskoj formi
          dić (7.918), Selimović (7.630)...  iz srednjovjekovnog perioda, i dalje su
                                            mjestimično prisutne identifikacije pre-
          Do sada smo u objavljene tri knjige Bo-  ko imena i prezimena oca: Aiša kći Der-
          sanskohercegovačka prezimena na oko 1.000   viš bega Tuzlaka, zatim Ajša kći Mustafe
          stranica obradili oko 3.000 prezimena eks-  Bašića, Ajša kći Mustafe Ćizmića. I danas
          cerpiranih iz podataka Agencije za statisti-  u manjim mjestima imamo nezvanične
          ku Bosne i Hercegovine, zatim matičnih   identifkacije preko imena muža: Hasiba
          knjiga (zasad nekih gradova i općina) ro-  Džeminica, Sedika Muharemovica ili samo
          đenih u Bosni i Hercegovini koje se vode   Džeminica, Muharemovica, Mevludinovi-
          od 1891. godine, te popisa stanovništva   ca, Mihajlovica, Jozinica, Mujinica, Jovi-
          u BiH 1850/51. godine: Arhiv Vlade Re-  nica, Perinica, Salihovica, Josipovica itd.
          publike Turske u Istanbulu (Başbakanlık   Dakle, od 13. st. i pretprezimenske rijetke
          Osmanlı Arşivi Turkiye; Nüfus deferleri:   pojave, kasnije u 19. st. dobijamo stalna
          BOA Istanbul, NFS.d. 5951, 65), potom   zakonom propisana prezimena. Svojim
          opširnih popisa timara, sandžaka, arhiv-  se prezimenom identificiramo, nasljeđu-
          ske građe u arhivima Bosne i Hercegovine   jemo ga, ustvari prezimenom otkrivamo
          i izvan nje, kao i privatne arhivske građe,   i svoje porijeklo.
          te se ovom prilikom zahvaljujemo upo-
          slenicima matičnih ureda, arhiva, bibli-  STAV: Koliko su migracije i selidbe u ra-
          oteka, muzeja i svima onima koji su nam   zličitim periodima utjecale na prezimena
          pomogli da pristupimo rijetkim knjigama   u Bosni i Hercegovini?
          i arhivskoj građi.                TURBIĆ-HADŽAGIĆ: Prezimena bo-
                                            sanskohercegovačkoga stanovništva od
          STAV: Koliko su prezimena značajna   najstarijega perioda do savremenoga
          i iz kojeg perioda potječu najstarija   stanja bila su podložna promjenama,   njihove etimologije i motiviranosti ne-
          bosanskohercegovačka prezimena?   ali su se očuvala bez obzira na izvršene   razumljive i teško shvatljive.
          TURBIĆ-HADŽAGIĆ: Kad govorimo     migracije iz jednoga mjesta u drugo, iz
          o začecima naših prezimena iz arhivske   jednoga kraja u drugi, iz jedne države u   STAV: Osim etimološkog porijekla svoga
          građe, znamo da su tek u 12. st. zabilje-  drugu ili s jednoga kontinenta na dru-  naslijeđenog prezimena, čitaoci mogu
          žene dvoimenske formule (dva imena), i   gi te su se doseljenička prezimena „mi-  saznati i njegovu geografsku rasprostra-
          to: ime i dodatak uz ime, tj. bosnizirani   ješala” sa starosjedilačkim i ponekad je   njenost. Zašto je taj segment poznavanja
          hipokoristik kao nadimak za definiranje   nemoguće utvrditi u kojem su mjestu   prezimena bitan?
          drugog dijela imenske formule koji još   starosjedioci, a u kojem doseljenici pa   TURBIĆ-HADŽAGIĆ: Živimo zbilju
          ne možemo smatrati pravim prezimenom   naše istraživanje, tj. tumačenje o po-  migracija, depopulacije, nepostojanja pro-
          nego pretprezimenom: Draže Ohumčanin   rijeklu prezimena, nije usmjereno na   natalitetne politike, trke za materijalnim
          i Desin Ratničević.               istraživanje odakle se koja porodica s   dobrima, svjedočimo sve praznijoj čovje-
          Ovaj drugi dio pored imena zrcali začetak   određenim prezimenom doselila. Nas   kovoj duši i u tom prolomu poput feniksa
          bosanskohercegovačkih prezimena u sred-  zanimaju etimologije i motiviranosti bo-  javlja se zov za vlastitim iskonskim kori-
          njovjekovnoj Bosni. Začeta pretprezimena   sanskohercegovačkih prezimena, znaju-  jenima, traganje za porijeklom i mjestom
          u 12. stoljeću javljaju se sve do 15. stoljeća.   ći, pri tome, da nisu uvijek sva nastala u   porijekla svojih predaka pa je i to jedan
          Prva zapisana u sačuvanoj arhivskoj građi   Bosni i Hercegovini te su stoga ponekad   od razloga da se pored svakoga prezimena
          jesu: Političić i Turbić s početka 13. st., a                        nalazi ime naseljenog mjesta gdje je na-
          kasnije će se pojaviti: Rastimirić, Stipko-                          vedeno prezime egzistiralo bar jedan vre-
          vić, Adamić, Zlošević, Pribinić, Pavlović,   Kad govorimo o začecima   menski period, a što omogućuje traženje
          Tvrtković, Vuković i dr.                                             svakoga prezimena pojedinačno u nekom
          Osmanlije vlast na prostoru Bosne i Her-  naših prezimena iz arhivske   naseljenom mjestu, a za buduće istraživače
          cegovine uspostavljaju sredinom 15. stolje-  građe, znamo da su tek u 12.   jezgrenih područja pojedinih prezimena
          ća. Proces nastanka prezimena u prošlosti                            i njihove rasprostranjenosti, kao i uspo-
          Bosne i Hercegovine jasnije će se javiti u   st. zabilježene dvoimenske   redbe. Ovako obrađena prezimena, pored
          ranome 16. stoljeću: Skenderpašić, Baje-  formule (dva imena), i to:   nas koji živimo u Bosni i Hercegovini, bit
          zidagić, Dugalić, Sokolović. To će potvr-                            će od velike koristi i našim iseljenicima,
          diti i Evlija Čelebija boraveći u Sarajevu  ime i dodatak uz ime, tj.   ma gdje se nalazili.
          1660. godine bilježeći sljedeća prezime-  bosnizirani hipokoristik   Pri radu na prezimenima, bez obzira na to
          na: Ljubić, Filipović, Koskić, Dešić itd.                            što dosad nije održana ni jedna promocija,
          Prema tome, prezimena su prisutna i u  kao nadimak za definiranje    budući da je bila pandemija, kolegica Ha-
          kasnijim stoljećima, što dokumentira i   drugog dijela imenske       verić i ja naišle smo na izuzetno zanimanje
          arhivska građa. Evo, spomenut ću samo                                za prezimena od naših kolegica, kolega i
          krajišnička pisma od 16. do 18. st., kojih  formule koji još ne možemo   građana. Jer prezimena aktivno reagiraju
          ima preko 1.000 i iz kojih crpimo građu,   smatrati pravim prezimenom   na događaje koji se dešavaju u ljudskom
          a dolaskom austrougarske uprave u 19.                                životu, igrajući ulogu svojevrsnih biljež-
          st. izostanak prezimena je već rijetkost  nego pretprezimenom:       nika svih prirodnih, bioloških, socijal-
          i izuzetak.                       Draže Ohumčanin i Desin            no-historijskih, kulturnih, proizvodnih,
          Zanimljivo je napomenuti da u 19. st., bez                           demografskih, konfesijskih, etnografskih
          obzira na to što su prezimena zaživjela,  Ratničević.                i jezičkih procesa.


                                                                                                    STAV 3/2/2023 39
   34   35   36   37   38   39   40   41   42   43   44