Page 65 - STAV broj 174
P. 65

Ustavu Distrikta Brčko, a u Ustavu Her-          Gdje god se, bilo kojem govorniku, oduzi-       “Antidemokratsko ponašanje
cegovačko-neretvanskog kantona spomi-            ma elementarno ljudsko pravo na vlastiti        pojedinih dijelova bh. vlasti
nje se samo u verziji na bosanskom jeziku.       jezik i na ime njegova maternjeg jezika u       ne treba umotavati ni u kakve
Pod imenom ‘bošnjački jezik’ bosanski se         pitanju je brutalno demonstriranje fašiz-       eufemizme, treba jasno reći:
spominje u Ustavu Posavskog kantona,             ma. Na taj se način nastoje ‘kolonizirati’      Gdje god se, bilo kojem
Ustavu Zapadnohercegovačkog kantona,             svijesti svih onih koji ne pripadaju ‘mom       govorniku, oduzima elementarno
Ustavu Hercegovačko-neretvanskog kan-            rodu i plemenu’”, istaknuo je Hajdarević.       ljudsko pravo na vlastiti jezik
tona (u verziji na hrvatskom jeziku). Pod                                                        i na ime njegova maternjeg
imenom ‘jezik bošnjačkog naroda’ bosan-          BOSANSKI JEZIK U SVIJETU                        jezika u pitanju je brutalno
ski jezik se spominje u Ustavu Republike                                                         demonstriranje fašizma”
Srpske. Pod imenom ‘jezik kojim govore               Izvan granica Bosne i Hercegovine bo-
Bošnjaci’ spominje se u Ustavu Kantona           sanski jezik predstavlja izuzetno složeno       posmatrati kretanje i stanje bosanskoherce-
10. Bosanski jezik se nikako ne spominje         sociolingvističko pitanje. Podaci kojima        govačkih emigranata kao sada ravnopravnih
u Ustavu Kantona Sarajevo, niti u Ustavu         raspolaže Institut za jezik Univerziteta u      turskih građana”, navela je Kršo.
Bosne i Hercegovine”, kazao je Hajdarević.       Sarajevu, kako je kazala dr. sci. Aisa Kršo,    Ona je objasnila da se u određenim ze-
                                                 vežu se za baze podataka institucija Bosne      mljama, kao što je Njemačka, pokazao uspješ-
    Ustavna šarolikost dovela je do toga da      i Hercegovine, prije svega Ministarstva za      nim model organiziranja nastave kroz bo-
su govornici bosanskog jezika od, recimo,        ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercego-     sanske dopunske škole. U nekim zemljama,
Livna pa do Banje Luke dovedeni u žalo-          vine i Ministarstva civilnih poslova Bosne      kao što su Švedska, Austrija i Australija, s
snu segregacijsku situaciju da u diplomama       i Hercegovine.                                  vremenom se, u većoj ili manjoj mjeri, uče-
koje donose pojedini kantonalni, odnosno                                                         nje bosanskog jezika iz okvira nevladinog
“županijski” organi, kao i nadležni organi           “Bosna i Hercegovina, u odnosu na           sektora prenosi u institucionalno-obrazovni
unutar bosanskohercegovačkog entiteta            ukupan broj stanovništva, spada u zemlje        sistem, u kojem se maternji jezik izučava
Republika Srpska, ne mogu imati naziv            s najvećim brojem iseljeničke populacije u      kroz redovnu integriranu nastavu obra-
maternjeg jezika onako kako to sami osje-        svijetu. Prema dostupnim statističkim poda-     zovnih ustanova zemalja prijema. “Kada
ćaju i žele. I tu je, kaže Hajdarević, situa-    cima, u 51 zemlji prijema živi ukupno oko       se govori o organiziranim i programski de-
cija veoma šarolika i neprincipijelna, pa je     dva miliona bosanskohercegovačkih iselje-       finiranim oblicima izučavanja bosanskog
u Glamoču to moguće i učenicima u svje-          nika, što predstavlja oko 50% u odnosu na       jezika, prvenstveno usmjerenim na mlade,
dodžbama i diplomama piše bosanski jezik,        procjenu ukupnog broja stanovnika Bosne i       važno je istaknuti ulogu vjerskih zajednica
dok u Livnu to nije moguće još od 1907.          Hercegovine iz 2013. godine. Najveća kon-       kao izuzetno važnih odgojno-obrazovnih
godine. Moguće je to i u Kozarcu. Ondje u        centracija bosanskohercegovačkog iselje-        ustanova u bosanskohercegovačkom iselje-
školskim svjedodžbama i diplomama piše           ništva prisutna je u evropskim zemljama,        ništvu. Također, njegovanje i promoviranje
bosanski jezik, ali to nažalost još nije moguće  prvenstveno u zemljama Skandinavije, u
u Banjoj Luci ili Konjević-Polju.                Njemačkoj i Austriji, ukupno oko 1.525.000
                                                 osoba. U Sjevernoj Americi trenutno živi oko
    “To antidemokratsko ponašanje poje-          360.000 bosanskohercegovačkih iseljenika,
dinih dijelova bh. vlasti ne treba umotava-      i to oko 300.000 u Sjedinjenim Američkim
ti ni u kakve eufemizme, treba jasno reći:       Državama i 60.000 u Kanadi. U Australiji je

                                                   nastanjeno oko 51.000 građana porijeklom      bosanskog jezika, kulture i tradicije vrši se
                                                   iz Bosne i Hercegovine. U desetak azij-       posredstvom mnogih organizacija s različi-
                                                   skih zemalja, kao što su Katar, Ujedinjeni    tim poljima djelovanja i oblika formalnog
                                                   Arapski Emirati i Malezija, prema služ-       organiziranja, uključujući krovne saveze,
                                                   benim statističkim informacijama, živi        asocijacije, akademske zajednice, kultur-
                                                   oko 4.500 građana porijeklom iz Bosne i       no-umjetnička društva, udruženja žena,
                                                    Hercegovine. Ovdje je važno naglasiti da     mladih, nastavnika, pisaca itd. I konačno,
                                                    ne postoje mjerodavni podaci o ukupnom       nikako se ne smije zanemariti važnost pro-
                                                    broju bosanskohercegovačkih iseljenika       moviranja bosanskog jezika putem javnog
                                                    u Republici Turskoj, jer, paradoksalno,      djelovanja različitih medija, televizijskih i
                                                    zvanični pokazatelji upućuju na broj         radijskih stanica, novina, časopisa i inter-
                                                    od njih oko 500, dok je prema nezva-         netskih portala”, kazala je Kršo.
                                                    ničnim procjenama taj broj višestruko        Veoma inspirativna i informativna izla-
                                                    veći i kreće se u rasponu od 4.000.000 do    ganja imali su i dr. sci. Elvir Musić, koji je
                                                                                                 govorio o jeziku i spoznaji te političkim
                                                     7.000.000. Naravno, u ovom slučaju ne-      implikacijama negiranja bosanskog jezika,
                                                     ophodno je uvažiti niz izrazito složenih    dr. sci. Jasmin Hodžić, koji je predstavio
                                                     političkih, kulturnih i socijalnih prilika  historijat imena našeg naroda i jezika, dr.
                                                     iz prošlosti, te odmjereno i racionalno

                                                                                                 sci. Alen Kalajdžija, koji se osvrnuo na
                                                                                                 historijat bosanskog jezika i paradigmu
                                                                                                 bosanskog kulturnog identiteta, te dr. sci.
                                                                                                 Amira Turbić-Hadžagić, koja je govorila
                                                                                                 o jezičkim slobodama. Među zaključcima
                                                                                                 konferencije, nakon konstruktivne disku-
                                                                                                 sije, dogovoreno je da će pri Institutu za
                                                                                                 jezik Univerziteta u Sarajevu biti formi-
                                                                                                 rano Vijeće za bosanski jezik, koje bi tre-
                                                                                                 balo koordinirati projektima u vezi s bo-
                                                                                                 sanskim jezikom u Bosni i Hercegovini,
                                                                                                 regiji i svijetu.                 n

                                                                                                                     STAV 5/7/2018 65
   60   61   62   63   64   65   66   67   68   69   70