Page 64 - STAV broj 174
P. 64
DRUŠTVO
Jasmina Hadžem Hajdarević Aida Kršo
Imširović
u Sloveniji u posljednjim godinama bio je “S izvođenjem eksperimentalne nastave
kod Bošnjaka ne postoji značajan interes za projekt Škola bosanskog jezika i kulture, koji bosanskog jezika i kulture Savez je počeo u
obrazovanjem njihove djece na bosanskom je izvodio Bošnjački kulturni savez Slove- maju 2012. godine u bosanskohercegovačkim
jeziku; i treće, potpuna asimilacija Bošnja- nije, a finansirala Vlada Švicarske u sklopu udruženjima u Ljubljani i Velenju. Nakon
ka u hrvatsko društvo i pojava odrednica strategije doprinosa proširenoj Evropskoj istraživanja ‘terena’, u septembru iste go-
Hrvat muslimanske vjeroispovijesti, te gu- uniji. Većina programa učenja maternjeg dine počela se izvoditi redovna sedmična
bljenje nacionalnog identiteta. jezika u prošlosti bazirala se na volonterskoj nastava i u osnovnoj školi ‘Livada’ u Lju-
osnovi. Iz tog razloga ovaj projekt više je bljani. Projekt je uspio probuditi svijest –
“To govorim na temelju ankete koja je nego dobrodošao za bosanskohercegovačku ne samo kod roditelja nego kod svih onih
provedena među Bošnjacima u jednoj školi zajednicu, pošto je omogućavao finansiranje koji imaju dodirne tačke s bosanskoherce-
u kojoj je 70% Bošnjaka. Samo četiri rodi- izvođenja i kadra za realizaciju nastave za govačkom djecom i omladinom u Sloveniji
telja bila su pristala da im djeca pohađaju dvije školske godine”, kazala je Imširović. – o važnosti učenja bosanskog jezika, pa se
dodatnu nastavu na bosanskom jeziku. Na- u OŠ ‘Livada’ i u nekoliko udruženja na-
kon dodatnih razgovora, bilo ih je deset”, Namjera projekta bila je širiti ideju stava bosanskog jezika i dalje odvija, iako
kaže Hadžiefendić-Parić. Nakon toga, kon- da je učenje materinjeg jezika za djecu i više nije finansirana iz navedenog projek-
taktiran je Institut za jezik Univerziteta u omladinu čiji maternji jezik nije sloven- ta. Školu izvode entuzijasti koji, nažalost,
Sarajevu, koji je prije dva mjeseca održao ski izuzetno važno ne samo radi očuvanja nisu adekvatno obrazovani. Nadati se da će
predavanja po cijeloj Hrvatskoj animirajući jezika kao velikog dijela kulturnog nasli- i Bosna i Hercegovina prepoznati važnost
Bošnjake da svoju djecu upišu na dodatnu jeđa naših predaka nego i zbog razgrani- učenja bosanskog jezika u dijaspori te da
nastavu na bosanskom jeziku, što je doni- čavanja slovenskog i bosanskog jezika. će i kadrovski i finansijski podržati slične
jelo bolji rezultat. “Nakon predavanja In- “Poznato je da djeca koja su kroz školski projekte, ili bar ponuditi nekomercijalne
stituta za jezik, više od 300 učenika upisalo sistem upoznavala i učila službeni jezik (besplatne) ljetne škole po gradovima Bo-
je nastavu na bosanskom jeziku, što znači Slovenije, a u porodičnoj atmosferi učila i sne i Hercegovine”, naglasila je Imširović.
da bi deset profesora moglo biti angažirano govorila jezik svojih roditelja, imaju (na-
za taj posao, što je sjajan posao”, poručila zovimo ga) ‘problem’ s miješanjem i zna- BOSANSKI JEZIK U BiH
je Hadžiefendić-Parić. njem jednog i drugog jezika, pa se iz tog
razloga pripadnici nove generacije susreću Književnik i predsjednik Društva pi-
U SLOVENIJI JE VIŠE OD s mnogim komunikacijskim problemima i saca BiH Hadžem Hajdarević analizirao
100.000 LJUDI PORIJEKLOM IZ BiH na jednoj i na drugoj jezičkoj strani. Mora- je stanje bosanskog jezika u Bosni i Her-
mo znati da čak i djeca koja provedu deset cegovini. Bez obzira što je Dejtonski mi-
O Bošnjacima i bosanskom jeziku u Slo- godina učeći svoj maternji jezik u sklopu rovni sporazum za Bosnu i Hercegovinu
veniji govorila je Jasmina Imširović. Ona školskog sistema nemaju dovoljno bogat napisan, pored engleskog, na bosanskom,
je kazala da je bosanski jezik u Sloveniji, rječnik da vode razgovor o svim mogućim hrvatskom i srpskom jeziku, a na osnovu
zajedno s ostalim južnoslavenskim jezici- temama niti znaju sva pravila iz gramatike kojeg su sačinjeni svi ovdašnji bitniji držav-
ma, u nezavidnom položaju, prvenstveno i pravopisa, a kamoli djeca koja svoj ma- nopravni zakoni i akti, primjećuje Hajda-
zbog negativne stereotipizacije od većin- ternji jezik nisu upoznavala na formalnoj rević, praksa je pokazala da niže razine vla-
skog slovenskog stanovništva, nedostatka razini. U Sloveniji, po nekim podacima, sti ne poštuju državnu ustavnu regulaciju
literature na bosanskom jeziku u obrazov- živi i odrasta već četvrta generacija dose- položaja bosanskog jezika u odnosu na dva
nim i kulturnim institucijama Slovenije, ljenika iz Bosne i Hercegovine. Ta je po- druga službena jezika u Bosni i Hercegovi-
novčanih sredstva i adekvatnog obrazova- pulacija maternji jezik učila od svojih ro- ni: hrvatski jezik i srpski jezik. “Analizom
nog kadra za izvođenje nastave bosanskog ditelja, koji nisu učili svoj maternji jezik petnaest postojećih ustava u našoj državi,
jezika. “Bosna i Hercegovina iz različitih kroz službeni školski sistem nego se učenje uključujući i Okvirni sporazum postignut
razloga obrazovanje i nastavu u Sloveniji, jezika baziralo na porodičnom prosljeđi- u Daytonu, bosanski jezik tretira se na pet
a i po dijaspori, ne finansira niti se brine vanju jezičkog znanja, zbog čega možemo različitih načina. Kao bosanski jezik, naš
za samu nastavu ili program izvođača uče- zaključiti da je znanje jezika (u gramatič- jezik spominje se u Dejtonskom ustavu,
nja bosanskog jezika za zajednicu u iselje- kom i normativnom smislu) upitno”, po- u Ustavu Federacije BiH, Ustavu Tuzlan-
ništvu i njihove potomke. Moramo napo- ručila je Imširović, ističući da u Sloveniji skog kantona, Ustavu Zeničko-dobojskog
menuti da u Bosni i Hercegovini postoje trenutno živi 100.000 ljudi porijeklom iz kantona, Ustavu Unsko-sanskog kantona,
službeni udžbenici namijenjeni za djecu Bosne i Hercegovine. Ustavu Bosansko-podrinjskog kantona,
u iseljeništvu, ali su takvi zastarjeli i nisu
prilagođeni ciljnoj grupi. Svijetli primjer
64 5/7/2018 STAV
