Page 63 - STAV broj 174
P. 63

“Kada govorimo o pisanim tragovima na                                       Remzija Hadžiefendić-Parić    Sead Šemsović
bosanskom jeziku na prostoru Crne Gore,
riječ je o dokumentima u vremenu od 15.         članu 13. Ustava navodi se: ‘Službeni jezik                 kurikulum nastavnog predmeta Bosanski
pa sve do sredine 20. stoljeća. Izdvojit ćemo   u Crnoj Gori je crnogorski jezik. ćirilično i               jezik i kultura oblikovan je po Modelu C.
tri primjera koji pripadaju različitim perio-   latinično pismo su ravnopravni. U službe-                   To znači da se nastava predmeta Bosanski
dima, kao i posve osobenim pisanim izvori-      noj upotrebi su i srpski, bosanski, albanski                jezik i kultura izvodi na bosanskom jeziku,
ma, a potiču i iz različitih sredina današnje   i hrvatski jezik’”, piše Mustafić.                          uz redovni školski program na hrvatskom.
Crne Gore. Jedan od najstarijih spomena                                                                     Svrha kurikuluma predmeta jeste očuvanje,
bosanskog jezika, uopće, jeste onaj u notar-        Prema rezultatima popisa iz 2003. i 2011.               ali i građenje nacionalnog i kulturnog iden-
skim knjigama Kotora, u kojima nalazimo         godine, Bošnjaci su treći narod po brojnosti                titeta, te zrele i odgovorne – pozitivne oso-
da je 3. jula 1436. godine mletački knez u      u Crnoj Gori, a bosanski jezik, također, na                 be otvorene društvu i kulturi. Kurikulum
Kotoru kupio petnaestogodišnju djevojku         trećem je mjestu po broju govornika. “Iako                  predmeta namijenjen je djeci pripadnika
‘bosanskog roda i heretičke vjere, zvanu        se na popisu iz 2003. godine ova jezička za-                bošnjačke nacionalne manjine, ali je nasta-
bosanskim jezikom Djevenu’. Hafiz Salih         jednica iskazuje kroz dvije skupine prilično                va u isto vrijeme otvorena i za svu drugu
Gašević, rođen u Nikšiću, odakle je njegova     ujednačene – onih koji govore bosanskim                     djecu i mlade ljude koji žele učiti bosanski
porodica, kao muhadžir iselio se u Kolašin,     i onih koji govore bošnjačkim jezikom, na                   jezik i upoznati bošnjačku kulturu”, kazala
gdje je proveo najveći dio života, autor je     popisu iz 2011. godine ta je nesumnjivo vje-                je dr. sci. Remzija Hadžiefendić-Parić, koja
znamenitog Mevluda, spjeva u slavu posla-       štačka podjela gotovo nestala”, piše Musta-                 je prisutne upoznala sa stanjem Bošnjaka i
nika Muhammeda, a. s. U prologu Mevlu-          fić. Broj govornika bosanskog jezika u Cr-                  bosanskog jezika u Hrvatskoj.
da, koji je nastao oko 1879. godine, Gašević    noj Gori iznosi približno 6% od ukupnog
piše da taj pobožni spjev sastavlja na molbu    broja populacije, što je za skoro 3% manje                      Hadžiefendić-Parić kazala je da su pro-
Kolašinaca: ‘Moliše me kolašinski prviši /      od ukupnog broja Bošnjaka u Crnoj Gori,                     blemi s kurikulumom bosanski jezik bili
Nami Mevlud bosanski napiši...’ Tridese-        kojih ima blizu 54.000. To znači da se blizu                unutarnji i vanjski. “Unutarnji su se ogle-
tih godina 20. stoljeća u Staroj Podgorici      16.000 Bošnjaka na popisu opredijelilo za                   dali u nedovoljnoj kvalificiranosti kadra za
boravio je Alija Nametak. U svom opšir-         neki drugi jezik. Iako su postojali pokušaji                bosanski jezik, jer u Hrvatskoj naprosto ne-
nom etnografskom radu govori o kulturi,         da se u obrazovnom procesu u Crnoj Gori                     mamo dovoljno profesora bosanskog jezika
običajima i jeziku podgoričkih muslimana.       svima nametne predmet Crnogorski jezik i                    i književnosti. Dalje, poseban je problem
Nametak bilježi zanimljivo svjedočenje (iz      književnost, to ipak nije učinjeno, pa je na-               nedovoljan interes naših ljudi. Do 2001.
1932. godine) o tome kako Staropodgoričani      kon dugih pregovora, kroz politički spo-                    godine računali smo da je u Hrvatskoj bilo
tog vremena doživljavaju svoj jezik: ‘Govore    razum, ustanovljen novi naziv nastavnog                     više od 43.000 Bošnjaka, nacionalno izjaš-
srpskohrvatskim jezikom, koji stariji zovu      predmeta u školama: Crnogorski – srpski,                    njenih kao Muslimani u ranijem popisu. Na
bosanskim, ikavskim govorom...; Mi smo          bosanski i hrvatski jezik i književnost, koji je            popisu 2001. godine Bošnjaka je bilo malo
Hercegovci, a jezik nam je bosanski, govorio    pod tim nazivom i danas u upotrebi. “Iako                   više od 20.000, što je značilo da je polovina
mi je Ahmet-aga Pokrklić, koji je imao 84       je bilo planirano da se to uradi iste godine,               izgubljena. A gdje je izgubljena? U podat-
godine kada sam se s njim upoznao’”, piše       ni danas, šest godina nakon toga, nisu na-                  ku da je ostalo više od 19.000 onih koji su
Mustafić o bogatom književnom naslijeđu         pravljeni planovi i programi niti novi udž-                 se ponovo izjasnili kao Muslimani. Oni su
Bošnjaka Crne Gore.                             benici koji bi bili prilagođeni okolnostima                 time sebe negirali kao relevantnu manji-
                                                provedbe ovog sporazuma”, piše Mustafić.                    nu, jer ta odrednica ne postoji u službenim
    Što se tiče trenutnog statusa Bošnjaka                                                                  dokumentima Republike Hrvatske koji se
i bosanskog jezika, Mustafić ističe da su       ASIMILACIJA I BOSANSKI                                      odnose na manjine”, kazala je Hadžiefen-
uspostavom nezavisne Crne Gore stvore-          JEZIK U HRVATSKOJ                                           dić-Parić. Ipak, situacija se popravila 2011.
ne pretpostavke da se u novoj društvenoj                                                                    godine, kad se 31.479 stanovnika izjasnilo
realnosti, u koju su manjinski narodi ugra-         U Republici Hrvatskoj Bošnjaci žive                     kao Bošnjaci, iako se znatan broj Bošnja-
dili i svoj društveni, historijski i politički  dugo i razasuti su po cijeloj državi. Da djeca              ka ponovo izjasnio kao Muslimani. Ona je
habitus, prepoznaju i određena temeljna         i mladi bošnjačke nacionalne manjine uče                    istaknula da postoje tri bitna problema s
prava manjinskih zajednica. “Reafirmacija       svoj maternji jezik i kulturu u osnovnim i                  kojima se suočavaju Bošnjaci u Hrvatskoj:
narodnog imena Bošnjak i jezika bosanskog       srednjim školama, omogućeno je nakon što                    prvo, nisu na područjima županija znatni-
(započeta Deklaracijom u Podgorici od 22.       je Ministarstvo obrazovanja i športa 2017.                  je koncentrirani i zastupljeni u ukupnom
marta 2003, iskazom na popisima stanov-         godine prihvatilo pozitivno stručno mi-                     stanovništvu, pa prostorna disolucija one-
ništva 2003. i 2011. godine, dobila je svoju    šljenja o nastavnom programu bosanskog                      mogućava organiziranje nastave; drugo,
formalnu potvrdu i puni smisao. Usvajanjem      jezika i kulture. “Nacionalni program /
Ustava nezavisne Crne Gore 2007. godine,
bosanski jezik postaje ustavna kategorija. U

                                                                                                            STAV 5/7/2018 63
   58   59   60   61   62   63   64   65   66   67   68