Page 74 - STAV broj 174

DRUŠTVO

Osmanski vakufi Bošnjaka u arapskom
svijetu i njihovi vakifi (3)

Bošnjački
vakufi
u Palestini

Bošnjaci su značajno učestvovali u javnom životu arapskih zemalja
za vrijeme osmanske uprave, ne samo kao beglerbegovi, sandžak-
begovi, mutesellimi, kadije, muftije, imami, pisari i drugi službenici
već i kao vakifi i naziri (nadzornici) vakufa. Nakon dugogodišnjeg
istraživanja (2012–2018) i konsultiranja više od 600 bibliografskih
izvora, te rada na terenu, došli smo do broja od devetnaest vakifa
koji su uvakufili nekoliko hiljada vakufa širom arapskih zemalja, ne računajući još najmanje jedan
kolektivni vakuf. Utvrdili smo postojanje naših vakufa u sedam današnjih država: Sirija, Palestina,
Saudijska Arabija, Egipat, Jemen, Irak i Liban. U nekoliko nastavaka Stav donosi pregled bošnjačkih
osmanskih vakufa u arapskom svijetu i piše o njihovim vakifima

Piše: Jusuf DŽAFIĆ PRVI ČOVJEK KOJI JE sandžakom u ejaletu Sajda, dobio je 1775.
PORAZIO NAPOLEONA godine. Sljedeće, 1776. godine postaje i
Udanašnjoj Palestini, pored jednog valija cijelog ejaleta, čije sjedište odmah
kolektivnog vakufa, osmansko- Zasigurno su najznačajniji i najveći prenosi iz Sajde u Akku.
dobne vakufe osnovalo je sedam palestinski bošnjački vakufi oni koje je
Bošnjaka. Jedan od njih bio je Džezzar Ahmed-paša Bošnjak (1730–1804) Ahmed-pašino namjesništvo nad ejale-
veliki vezir – Damat Rustem-paša Opu- podigao u Akki, gradu na sjeveru Palesti- tom Sajda trajalo je, što direktno, što pre-
ković, jedan je bio valija susjednog Egip- ne. Ahmed-paša rodio se navjerovatnije u ko njegovih zastupnika, neprekidno sve
ta – Javuz Ali-paša Malkoč, dvojica su Fatnici kod Bileće, u muslimanskoj poro- do pašine smrti 1804. godine. U čak pet
bili valije Damaska – Deli Husrev-pa- dici Pervan. S osamnaest godina odlazi u navrata, približno dvanaest godina, bio je
ša Sokolović i Behram-paša Sokolović, Istanbul, u kojem se nekoliko godina bavi i valija Damaska. Skoro cijeli period na-
dvojica sandžak-begovi Gaze, Nablusa berberskim zanatom. U službu glasovitog mjesnikovanja u Akki upravljao je i eja-
i Jerusalema – Ahmed-paša Rizvanović Ali-paše Hećimovića (Hekimoğlua), tada letom Tripoli, također preko zastupnika.
Sokolović i Musa-paša Rizvanović So- novog valije Egipta, stupa 1757. godine. S
kolović, a jedan je bio valija Damaska, njim odlazi u Kairo i ondje pristupa me- U vrijeme Napoleonove invazije na
Akke (Sajde) i Tripolija te sandžak-beg mlucima, vojničkoj klasi oslobođenih ro- Egipat i Šam (1798–1799), kao najmoćni-
Jerusalema – Ahmed-paša Džezzar. Nji- bova koja je dominirala egipatskom poli- ji i najsposobniji osmanski namjesnik na
hovi vakufi podignuti su u četirima pa- tičkom scenom. U Egiptu ostaje do 1768. širem prostoru, bio je istovremeno sera-
lestinskim gradovima: Akka, Jerusalem, godine. Od tada do 1772. godine bio je u sker (vrhovni komandant) Egipta i Šama,
Gaza i Han Junus. Anadoliji, Antakiji, Šamu, te ponovo u zapovjednik (emir) šamske hadžske kara-
Egiptu. Zatim 1772. godine dolazi u Šam. vane, sandžak-beg Jerusalema, beglerbeg
Tu započinje vrtoglav napredak njegove Damaska, Sajde, Tripolija i Egipta.
karijere, ponajviše zahvaljujući činjenici
da je u tom kriznom dobu za Osmansku Pobijedivši pod Akkom 1799. godine,
državu uvijek nastupao u ime Osmanlija. Ahmed-paša postao je svjetski poznat kao
Titulu paše i sandžak-begluk nad Akkom, prvi čovjek koji je porazio Napoleona.
Time je spasio Osmansko carstvo od mo-
guće kapitulacije. Koliko je Ahmed-pašina

74 5/7/2018 STAV