Page 65 - STAV broj 190
P. 65
S novim pisaljkama, koje je izmislilo Tonemo sve više u bjeline tako i put do sebe. Kao što je i čitanje
za nas novo vrijeme, ti tragovi nestaju. neispisanih stranica iza putovanje do sebe u knjizi.
Nestaju kao trenuci koje smo pokušali teksta. Može li nešto novo, nešto iza ili is-
zabilježiti. Memorija koja nam je poklo- Ostaje nam kristalizirani pod teksta, nešto što je u konačnom tek-
njena briše našu vlastitu memoriju, naše tekst o putu, a iskustva i stu ostalo ili postalo nevidljivo, otkriti
papirnato sjećanje. čvorišta tog puta posve darovit čitač, odnosno čitač kojem je
blijede i stapaju se s stalo, dok gleda u rukopise? Odgovor je
Pred rukopisima pisalaca prije vre- bjelinom. afirmativan, naravno. Zavirivanje u ru-
mena računara moramo se (nostalgično A ponekad su bilješke s puta kopise pisca, njegove skice, zabilješke i
ili ne) zapitati: Je li to kraj vremena pi- i o putu ka knjizi gotovo dnevnike (jednako kao i u skice slikara
smena, pisama i pismenosti ili početak jednako tako dramatične ili nekog drugog umjetnika), za istinskog
nove pismenosti koje još nismo svjesni? kao i knjiga. Jer, knjiga jeste čitača, za čitača-pisca ponekad je i put ka
Isto onako kao što je pismenost usmene apsolut, ali taj apsolut nije vlastitom djelu. A šta je to nego istinsko
pjevače i mudrace ispratila u legendu. nastao sam iz sebe djelo pisca, pisca-čitača?!
Zar nas ne uvjeravaju u to i portreti
Nigdje to nije tako vidljivo kao u vrtu samog, pisci doista, oni koji ispisuju pisaca, nagnuti nad svojim rukopisima,
sačuvanih i čuvanih rukopisa, nastalih tekst – tekst svog pisma jednako, kao i kako su ih vidjeli čitači-slikari, odnosno
od pera, olovaka i ruku koje su s tim i svoje sudbine. slikari-čitači? Njihovi likovni ogledi o
drugim pisaljkama gradile bašču našeg licima pisaca također su dio teksta – ru-
sjećanja, naših zajedničkih uspomena. Iako nijedan od njih nije živ, u ze- kopis i pogled u tekst.
mnom smislu, pisci na izložbi koje se I, dok, nanovo, sutra ili prekosutra
Oblik slova i riječi na putu, rukopis sjećam i dalje pišu. budemo tonuli u bjeline novoispisanih
kojim pulsira rečenica, svjedočanstvo stranica, iza kojih je iskustvo i napor koje
su jednako o putu pisanja kao i o dra- Riječi, riječi, riječi nas opominju da je računar pretvorio u bjelinu, prisjetimo
mi pisanja. to nije fetišistička kolekcija predmeta, se rukopisa onih koji su pokušavali da
nego prostor, predio za duhovne skitnje i ostave svjedočenje o sebi i o svom tra-
Neke od čitača to i ne zanima, drugi- put do onog koji ih je zapisao, a jednako ganju za smislom, tajnom i dobrotom,
ma je istinski dodatak čitanju, dodatak pišući, svojim drhtavim ili uvjereno si-
na ljepotu ili put u unutrašnje čitanje. gurnim rukopisom, pismo nama. Upra-
vo nama. n
Pisci koje znamo, do kojih nam je
stalo ili za koje smo jedva čuli, u našoj
jedinoj, ne tako velikoj, ali za nas ipak
nedovoljno poznatoj književnosti, poka-
zuju se sad i ovdje i kao junaci pisanja
STAV 25/10/2018 65