Page 70 - STAV broj 190
P. 70

FELJTON

Bosna i Hercegovina u spisima Ahmeda Dževdet-paše (3)

NE POSTOJI SUD KOJI
BI MOGAO RJEŠAVATI
SPOROVE U BOSANSKOM
NAČINU TRGOVANJA

Knjiga Bosna i Hercegovina u spisima Ahmeda Dževdet-paše, koju je prevela i priredila Kerima Filan,
predstavlja zanimljivu, ali i veoma važnu arhivsku građu koja može pomoći u rekonstruiranju političke,
ekonomske, društvene i kulturne klime u Bosni i Hercegovini sredinom 19. stoljeća. Dževdet-paša je deset
godina bio na položaju zvaničnog historiografa Osmanskog carstva, a jedno od njegovih djela jeste Tezakir.
Knjiga Bosna i Hercegovina u spisima Ahmeda Dževdet-paše sadrži prijevod onih dijelova Tezakira koji
govore o boravku Dževdet-paše u Bosni, gdje je u svojstvu visokog državnog povjerenika proveo period
od početka ljeta 1863. do jeseni 1864. godine. S obzirom na politološku, kulturološku i antropološku
vrijednost njegovih spisa, još u ovom broju Stava donosimo dijelove Dževdet-pašinih zapažanja

“Bosna i Hercegovina u spisima Ahmeda Dževdet-paše”, prevela i priredila: Kerima Filan, “Connectum”,
Sarajevo, 2017. godine, 262 stranice

Piše: Hamza RIDŽAL                           Zvornički. Ovom vilajetu pripada i Her-         Ispitao sam to pitanje i ustanovio sam
	hamza@stav.ba                               cegovački sandžak. U svim tim sandžaci-     da su trgovačku robu, kako onu iz Istanbu-
                                             ma ukupno je oko 1.270.000 stanovnika,      la, tako i onu iz Austrije, nabavljali samo
TEZKIRA BROJ 22                              muškaraca i žena. To znači da je Saraje-    sarajevski trgovci, dok su trgovci iz dru-
                                             vo trgovački centar za nekoliko stotina     gih sandžaka i kadiluka dolazili u Sara-
    Jedno drugo područje života koje po-     hiljada ljudi. Međutim, prihodi trgovač-    jevo, kupovali robu u dućanima sarajev-
kazuje kako su Bošnjaci pošten i častan      kog suda posve su niski i nisu dovoljni ni  skih trgovaca i prevozili je u svoj kraj gdje
narod jeste trgovina, odnosno, njihovo       za plaću tajnika na sudu (katib). Uprava    su je prodavali. Trgovac iz unutrašnjosti
ponašanje u trgovačkim poslovima. To         suda se stoga žalila da u takvim uvjetima   dođe u Sarajevo, ode u magazu nekog ve-
poslovanje zasniva se isključivo na po-      “plaća predsjednika suda ostaje posve ne-   likog trgovca s kojim je navikao poslovati
vjerenju i odvija se na neobičan način.      pokrivena”. Ova žalba jako me začudila.     i kaže koja mu je roba potrebna. Pomoć-
U Bosni se trgovačka roba dostavlja iz       Stoga sam odmah otišao na trgovački sud     nik koji radi u magazi zapiše svu tu robu.
dva pravca. Roba iz Istanbula u Sarajevo     i pregledali smo sve knjige. Ustanovio      Robu upisuje u vertikalni stubac, a pored
dolazi preko Soluna i Novog Pazara, a iz     sam da tokom dvanaest mjeseci najviši       naziva robe, za svaku vrstu pojedinačno,
Austrije preko Zvorničkog sandžaka ili       mjesečni prihod nije prešao 350 kuruša,     upisuje količinu koju trgovac traži i cije-
preko Bišćanskog sandžaka. Za sandžake       a i to je bilo posve rijetko. Uglavnom se   nu robe. Potom ispiše račun u kojem stoji
koji se nalaze na tim putevima roba se ne    tokom jednog mjeseca ostvarivao prihod      sve to isto zapisano, to jest, račun izgleda
odvaja odmah dok je još na putu za Sara-     od 150 do 200 kuruša, što je zabrinjava-    isto kao zapis u trgovačkoj knjizi. Za to
jevo, nego ti, kao svi drugi sandžaci i ka-  juće i začuđujuće.                          vrijeme pripremi se i upakuje roba i tr-
diluci, robu nabavljaju iz Sarajeva. Tako                                                govcu iz unutrašnjosti se skupa s robom
je Sarajevo ne samo administrativno već          Pokazalo se da su ti skromni prihodi    preda i taj račun.
i trgovačko središte vilajeta.               ostvareni od sudskih parnica koje su se
                                             vodile za trgovce izvan Sarajeva. Sara-         On preuzme robu i preveze je u svoj
    Bosanski vilajet ima ove sandžake: Bo-   jevski trgovci uopće nisu dolazili na sud.  kraj, gdje je prodaje, uglavnom jednom
sanski, Travnički, Bišćanski, Banjalučki i   Stoga je bilo potrebno da ispitam kako se   određenom krugu kupaca i s istim trgo-
                                             u Bosni trguje.                             vačkim postupkom, to jest na povjerenje.

70 25/10/2018 STAV
   65   66   67   68   69   70   71   72   73   74   75