Page 72 - STAV broj 190
P. 72
KULTURA/UMJETNOST/SHOWBIZ
Čovjekov let na Mjesec
između stvarnosti i filma
Još od nastanka života na Zemlji i crteža na
unutrašnjosti pećina na kojima je prikazan “slijetanje” predstavljeno je u jednom od naj- pronalska vanzemaljskog života te božan-
višeslojni univerzum u koji su vjerovali drevni popularnijih filmskih kadrova u historiji, po- ske sile, film ovu temu koristi i kako bi za-
stanovnici svijeta, preko Gagarina, Armstron- znatom kao “metak u oko”, u kojem svemir- bavljao široke gledalačke mase. Snimljeno
ga i Apolla 11, pa sve do nedavne Musko- ska letjelica u obliku metka pogađa Mjesec je mnoštvo filmova čija je radnja smještena
ve “svemirske avanture” s raketom “Falcon s ljudskim licem. Put na Mjesec sačinjen je izvan Zemljine orbite, a koji zabavljaju publi-
Heavy”, čovjek je opsjednut svemirom te je od trideset uzročno-posljedično povezanih ku priređujući joj izuzetno vizualno iskustvo,
svoj ovozemaljski život posvetio istraživanju scena, a u njemu se Méliès, prije svega, ko- ali i proširuju mogućnosti spoznaje njiho-
njegove beskonačnosti, u čijim se dubina- risti mađioničarskim trikovima, ali i poseže vog razuma. Jedno od tih ostvarenja jeste
ma skriva smisao njegovog postojanja. Film, za krajnje maštovitom i ekstravagantnom trenutno najaktuelniji naslov u svijetu, Prvi
kao jedan od najpoznatijih čovjekovih izuma, scenografijom, te kostimografijom i speci- čovjek oskarovca Damiena Chazellea, koji
vjerno je pratio ljudske pokušaje plovidbe jalnim efektima. se bavi historijskim odlaskom čovjeka na
svemirom, ali i stotinama godina unaprijed Najvažniji film o istraživanju svemira jeste Mjesec. Taj “prvi čovjek”, Neil Armstrong
“slutio” zajedničke brodolome. Prvi igrani 2001: Odiseja u svemiru (1968) Stan- (Ryan Gosling), ostao je sa svojim čuvenim
film u historiji kinematografije koji predstav- leya Kubricka, u fokusu čije ideosfere je “korakom” na Mjesecu zauvijek upisan na
lja čovjekov filmski let u svemir, 59 godina čovjekova bjesomučna potraga za odgo- stranice historije čija nas filmska ekraniza-
prije onoga u stvarnosti, snimljen je daleke vorom na pitanje postoji li Bog. “Početak cija podsjeća na to zašto je čovjekov odla-
1902. godine i nosi naziv Put na Mjesec (Le svemira podrazumijeva njegovo stvaranje i zak na Mjesec važan za čovječanstvo. Kao
Voyage dans la Lune), a djelo je francuskog nužno upućuje na Stvoritelja − religijskog svojevrsna hronika Armstrongovog života i
režiserskog mađioničara Georgesa Mélièsa. Boga, na uspostavljanje mosta između mo- karijere, film donosi zbivanja između 1961. i
Već u ovom kadru ovog ostvarenja prezenti- derne kozmologije i religije”, piše Tomislav 1969. godine te razdoblje pripreme i obav-
rana je čovjekova opsjednutost kosmosom Petković u tekstu Doticaj moderne kozmo- ljanja jedne od najopasnijih misija u historiji
i putovanjem na Mjesec kao najbližem ne- logije i religije: poimanje početka svemira nazvanoj Apollo 11, koja je naposljetku rezul-
beskom tijelu, što će u međuvremenu po- (2007), što se savršeno nadopunjuje tvrd- tirala vječnom rečenicom: “Ovo je mali korak
stati najvažniji projekt za čovječanstvo. Kao njom velikog Alberta Einsteina, koji je rekao za čovjeka, a veliki za čovječanstvo.” Osim
takav, on će dobiti svoju dramaturšku struk- kako je “nauka bez religije sakata, a religija što se žanrovski naslanja na avanturističku
turu koja će uključivati naučno istraživanje, bez nauke slijepa”. U Kubrickovom ostva- dokudramu Apollo 13 (1995), koja detaljno
izgradnju rakete, odlazak u svemir i susret renju, prisustvo Boga alegorijski se prika- i uvjerljivo oživljava neizvjesnost boravka u
s nepoznatim, kao i uspješni ili neuspješni zuje u obliku crnog misterioznog Monolita svemiru, te prezentira neponovljivu borbu i
povratak na Zemlju. Narativ ovog ostvare- kao nepoznate, neidentificirane, apsolutne i žrtvu jednog astronauta, ovaj film predstavlja
nja prati grupu astronauta koji, predvođeni nedokučive sile, koji svojim (ne)djelovanjem jedini trenutak u kojem se čovjek odrekao
profesorom Barbenfouillisom, u divovskom oblikuje civilizaciju, a čijim posredstvom komforne zone na Zemlji i zanemario svoj
metku / raketi putuju na Mjesec, gdje ih do- čovjek u konačnici postaje savršeno biće. ego tako što je prihvatio beskonačnost sve-
čekuju tamošnji stanovnici Seleniti. Njihovo Naravno, osim što čovjekov odlazak u svemir mira i svoju malu ulogu u njemu. Film prvi
analizira iz metafizičkog aspekta i s ciljem put donosi i ekranizaciju samog spuštanja
na Mjesec i Armstrongovog koračanja, ali
bez američke zastave, koja bi, prema mi-
šljenju režisera, ovaj civilizacijski trenutak
svela samo na SAD. Upravo ova scena, o
kojoj su iznesene mnogobrojne teorije za-
vjere, od savršenosti kvalitete fotografija,
izostanka zvijezda na nebu, vihorenja za-
stave, postojanju sjena koje nije uzrokovala
Sunčeva svjetlost (Conspiracy Theory: Did
We Land on the Moon?, 2001), na krajnje
realističan, uvjerljiv, precizan i detaljan na-
čin oživljava jedan od najvažnijih trenuta-
ka za čovječanstvo, u kojem čovjek nikada
nije bio dalje od “svoje” Zemlje, a nikada
bliže svom Stvoritelju. U konačnici, ovom
scenom okončano je putovanje započeto
daleke 1902. godine, kada je film inspirirao
stvarnost, a ona uzvratila istom mjerom 59
godina poslije, nastavljajući otkrivati nove
planete i smanjivati broj neistraženih kilo-
metara svemira.
72 25/10/2018 STAV
