Page 77 - STAV broj 190
P. 77
savjet. Jednoga dana, kad joj je svekrva Narodno stvaralaštvo bosanskih Sefarda možemo podijeliti na
počela davati savjet, Merjam joj usred go- književno i muzičko, usmeno i pisano. Književno stvaralaštvo bilo
vora viknu: ‘Vi pričajte...’” (Cuentos sobre je od krucijalne važnosti isto toliko kao i muzičko, u očuvanju
los sefardies de Sarajevo; Priče o sarajevskim tradicije i ukupnog bitisanja Sefarda ne samo u Bosni nego i u
Sefardima, “Logos”, Split, 1994) cijelom sefardskom svijetu. Priče i romanse prenosile su se s
generacije na generaciju tokom vjekova. Starije su žene u tome
SEFARDI SU U VEĆINI imale glavnu ulogu
BILI BILINGVISTI
Slova č, ć, dž, đ, š i ž se u raznim vari- farmaceuta i jednog od najistaknutijih
Analizirajući ova dva citata, vrlo lako jantama izgovaraju u bosanskom džiđou, antologičara bosanskog i sefardskog
možemo primijetiti razlike između dva- za razliku od kastiljanskog, u kome postoji narodnog blaga, da su njegova i neke
ju subidioma sarajevskog govornog idio- samo ch = č i j, tj. h, npr. džueves – jueves druge sarajevske porodice došle iz Ka-
ma. Moram napomenuti da su tekstove (četvrtak), đugar – jugar (igrati), dišar – dejar talonije u Bosnu. Poznati hispanolog
napisale: prvi Laura Papo-Bohoreta (La (ostaviti); slovo j – javi = llave (ključ), kaje M. L. Wagner o sefardskom porijeklu
Francesa), a drugi Rikica Ovadija. Obje – calle (ulica); slova tj i dj – ritju, riku, rikju balkanskih Jevreja u poznatoj raspravi
su bile književnice i odlični poznavaoci = rico (bogat), pašariku, pašarikju – pajarito Caracteres generales del judeo-espanyol de
obaju subidioma sarajevskog govora. Dru- (ptičica), kantika – cantica (pjesmica), ami- Oriente, objavljenoj u časopisu Revista de
gi subidiom sadrži nekoliko nešpanskih gju – amigo (prijatelj), tridju – trigo (žito), Filologia Espanola, anejo XII – Madrid
riječi uobičajenih u Sarajevu. Neke gla- midja – miga (mrvica) itd. 1930, napisao je sljedeće: “Kod istočnih
sovne promjene spomenutih dijalekata Sefarda postoji predanje da su Sefardi iz
španskog govora koje su nastale u govo- U bosanskom džiđou kao i svugdje Carigrada i Azije najvećim dijelom po-
ru sefardskih Jevreja već su spomenute, na Balkanu dosta se koristi katalonski rijeklom iz dvije Kastilje, dok su oni iz
ali postoje i druge koje su karakteristič- glagol caler (kaler), koji znači treba, a u Makedonije, Grčke, Bosne, Srbije i di-
ne za bosanske subidiome. Osnovne su: nekim slučajevima i mora. Taj je glagol jela Bugarske principijelno porijeklom
funkcionalno nerazlikovanje fonema e i bezličan, a sama riječ dolazi od latinskog iz sjevernih pokrajina Španije, Aragona
i, npr. padre u padri – otac, noće u noći – calere. Glagol nalazimo i u aragonskom i Katalonije.”
noć, kao i o u u, npr. kerido u kiridu (drag), dijalektu. Interesantno je da bi u bosan-
tonto u tontu (glup). skom džiđou infinitiv glagola mogao biti Poznati hispanolog Moise Frank tvr-
kalir. Koristila su se samo tri nepotpuna dio je da je nakon 1540. godine došlo u
Takve su promjene u nenaglašenom oblika; imperativ: kali, no kali (treba, ne Sarajevo više od 30 jevrejsko-portugalskih
slogu naglašenog vokala e u a ispred kon- treba, mora, ne mora), kali ki sepas (treba porodica. Dokaz za to jeste da u rječniku
sonanta r, npr. várdi, puárta, nedosljedno da znaš), no kali nada fazer (ne treba ništa sarajevskog džiđoa postoji priličan broj
zadržavanje glasa f, npr. fazer i azer, fižu i raditi), perfekt kaljo: kaljo ir a Sarajevo portugalskih riječi kao: ainda (još), aka-
ižu, sporadično razlikovanje bijabijalnog (trebalo je ići u Sarajevo), i kondicional vidar (biti oprezan), abatafadu (ušuškan),
okluziva b od labiodentalnog frikativa v, kalija (trebalo bi): kalija tiner algu para alfinete (igla), arastar (vući), batir (udarati),
npr. kavesa i kabesa, vazo i bazo, te pala- kumer (trebalo bi imati nešto da se jede). bira (ljutnja, huja), buraka (rupa), čamuškar
talizacija suglasnika k i g, npr. riku i figu, (pocrveniti), kopo (čaša), kazal (seoce),
i česte metateze suglasnika, npr. daldi, Ove primjere sam spomenuo da bih unu in kazaliku medju blahiku (jedan u
dibaldi, zatim slova h i f, npr. hoja i foža potkrijepio riječi dr. Samuela M. Elazara,
(list), fijaru i hijero (željezo), n u m, npr.
muzotrus i nosotros.
STAV 25/10/2018 77
