Page 81 - STAV broj 190
P. 81
Hivzija
Hasandedić
Pjesnik Alija Kebo za Hivziju piše da listu Sloboda, u ča- poruke, Hivzija Hasan-
on bio neimar i mostar knjigoljubac, ba- sopisima Islam- dedić nije dozvoljavao
ščovan u bujnom, raskošnom vrtu naše ske zajednice i u opravdavanje poziva-
starine, stanovnik memljivih kancelari- glasilima svoje njem na teške okolnosti
ja, kopač zlata u riznici bošnjačkoj, čitač arhivske struke. komunističke vlasti
poruka s kamenih spavača i bašluka, drag, Svi su se ti teksto-
mio i častan čovjek. vi od osamdesetih koja je promovirala
godina prošlog sto- ateizam kao najuzvi-
“Najmarkantnija istraživačka figura ljeća ‘sami od sebe’ –
i tragalac za skrivenim tajnama prošlosti započeli ‘ulijevati’ u sa- šenije načelo živo-
u drugoj polovini prošlog stoljeća u Mo- mosvojne tematske cjeline ta”, ističe Smajić,
staru nesumnjivo je bio Hivzija Hasan- i monografski oblikovane smatrajući da
dedić, čiju smo knjigu u kojoj je sadržana knjige, kakve su, npr., je- je Hasande-
njegova životna i stvaralačka hronologija dinstvena monografija o dić svojim
sklopili 19. oktobra 2003. godine, kada je Mostaru (Spomenici kultu- radom palio
tiho, kako dolikuje plemenitim, preselio re turskog doba u Mostaru, svjetla onima
u okrilje Vječnosti, ostavljajući iza sebe 1980, 2008), ili o baštini koji dolaze.
brojne naučne radove koji osvjetljavaju u Istočnoj Hercegovini”, Hasandediće-
prošlost, čuvaju memoriju na zgusnuta piše Kajan.
historijska zbivanja u Mostaru i Herce- va istraživanja izuzetno
govini i obezbjeđuju sjećanje i poštova- “Hivzija svima nama danas predstav- su važna jer dokazuju i
nje svih koji su čitali i koristili ono što je lja veliko i visokovrijedno ime koje je pokazuju vezu srednjovjekovne tradicije
Hasandedić istražio i prezentirao, i onih svoju pisanu dimenziju ostvarivalo de- Bošnjaka i islamske kulture koja je došla
koji su imali sreće da budu u njegovoj setljećima, tiho i pribrano, skupljajući s Osmanlijama.
blizini”, piše Šaban Zahirović i dodaje krhotine, segmente raspršenih inačica “Govorimo li o objektivnosti, ona mora
da nema ljepših vrijednosti od naučnih bosansko-islamske kulturno-spomeničke biti jedan od najosnovnijih, univerzalnih
spoznaja i nema ljepšeg ukrasa na zemlji građe, podjednako one pisane na kamenu zahtjeva nauke, historijske posebno. Izvori
od učena čovjeka. (na stelama i bašlucima), do one ‘papirna- osmanskog perioda bosanskohercegovač-
te’, zaboravljene da uopće i postoji (polu- ke historije jedini su pouzdani svjedoci
O njegovom radu dr. Ibrahim Kajan istruhle listine medžmua, na tavan ili u višestoljetne faze plodne simbioze zate-
piše da je gotovo bez premca u Bosni i podrume bačenih knjiga i prvoštampanih čenih autohtonih kulturnih vrijednosti,
Hercegovini, obrađujući i objavljujući novina), što su nekim čudom preživjele nataloženih na ovoj tromeđi evropskog
podatke o “spašavanju barem kao zabi- sve košmare, ratove i društvene pretum- Zapada, Istoka i Sjevera, sa široko otvore-
lježenog sjećanja” na zatirane džamije bacije”, ističe Kajan. nim arapsko-osmansko-perzijskim upli-
u Mostaru u prvom desetljeću “narodne vima. Ova simbioza se očituje kroz jezik,
države”, do obrade stotina pojedinačnih Historičarka i orijentalistkinja Ramiza književnu tradiciju, materijalnu kulturu
tariha na mostovima, kućama i posebno – Smajić na naučnom skupu o Hivziji Ha- i sl. Hivzija Hasandedić je svojim radom
bašlucima (širom Hercegovine), oblikovao sandediću poručila je da njegovo djelo za- na izvorima ugradio noseću kocku u kom-
poseb an stil historiog rafskog člank a, ne služuje pažnju šire bosanskohercegovačke pleksni, reljefni i još uvijek tako nepozna-
bojeći se ni njegove jednostav ne strukture javnosti, a ne lokalne mostarske sredine. ti historijski mozaik”, poručuje Smajić.
niti akademske pod oz rivosti. Na kraju svog izlaganja Smajić je izja-
“Sa stavom da je odgovornost inteli- vila da često osjeća stid kad pomisli kako
“Godinama je Hasandedić objav- gencije najveća u udaljavanju Bošnjaka od je jedan od najvećih teologa 17. stoljeća
ljivao svoja ‘mala otkrića’ u lokalnom same suštine, razumijevanja biti islamske napisao toliki broj djela i komentara,
STAV 25/10/2018 81
