Page 80 - STAV broj 190
P. 80
KULTURA
Istraživač koji je svojim radom palio svjetla onima koji dolaze
HIVZIJA HASANDEDIĆ –
VELIKAN KOJI JE
DOKUMENTIRAO BOŠNJAČKU
BAŠTINU HERCEGOVINE
Piše: Sanadin VOLODER Njegova istraživanja podrazumijevala su kabinetski rad, izlazak
na teren, sakupljanje i izučavanje narodnih predanja, razgovor s
Životni put i djela koja je Hivzija ljudima vezanim za baštinu i lokalnim poznavaocima ostavštine.
Hasandedić ostavio iza sebe potvr- Za svog života objavio je 430 bibliografskih jedinica različitog
đuju tezu da postoje osobe za koje sadržaja. Sakupljao je građu pisanu na papiru, u vakufnamama,
se s pravom kaže da predstavljaju sidžilima, tarihima, medžmuama, starim novinama i knjigama, ali
institucije, odnosno da nadomještaju ne- i pisane tragove na kamenu, na nišanima
rad ili nepostojanje institucija u vremenu
u kojem su živjeli, ali i poslije njih. “Nije slučajno da su ova dvojica naših jedinica različitog sadržaja. Sakupljao je
velikana preselila isti dan. Iza toga se krije građu pisanu na papiru, u vakufnamama,
Bio je vrsni intelektualac, enciklo- neka mudrost o kojoj mi možemo razgo- sidžilima, tarihima, medžmuama, starim
pedista, istraživač, samozatajni arhivi- varati, a pravo znanje ostaje kod Allaha novinama i knjigama, ali i pisane tragove
sta, poliglot, teolog, etnolog, historičar, Uzvišenog. Alija je bio mislilac, vizionar na kamenu, na nišanima. Za svoj naučni i
osmanista, historičar književnosti, hro- i pravi vođa, a drugi je ostavio nemjerljiv istraživački rad promoviran je u počasnog
ničar, literata, muzeolog, geneolog, pre- doprinos očuvanju našeg pamćenja. Ono doktora nauka na Univerzitetu Džemal
voditelj, interpretator izvora i profesor što mi možemo da učinimo za njih jeste Bijedić u Mostaru 2001. godine.
koji je svojim studioznim istraživanjima da čitamo i izučavamo njihova djela, da
sačuvao sjećanja na cjelokupnu kulturu i ih preporučujemo našim ukućanima, jer, DRUGI O HIVZIJI HASANDEDIĆU
baštinu Bošnjaka u Hercegovini i susjed- zaista, samo jedan podatak koji je priku-
nim područjima koje su ranije Bošnjaci pio rahmetli Hivzija nekada bude zlata Za Hivziju Hasandedića njegovi sa-
naseljavali. Njegova dominantna osobina vrijedan. Zato ne smijemo biti nemarni vremenici i kolege iz struke imaju samo
bila je skromnost iako je radio mukotrpan prema onome što su nam oni ostavili jer riječi hvale.
posao na obradi starih tekstova i rukopi- su oni pisali za nas i buduće generacije”,
sa. Nažalost, mlađe generacije osmanista poručio je na tom skupu mr. Dino ef. Mak- “Od poznatijih istraživača kulturne
teško se odlučuju na obradu starih ruko- sumić, glavni imam Medžlisa IZ Mostar. historije Bosne i Hercegovine ne znam
pisa, čime se gubi živa veza s tradicijom nekog drugog koji bi stao odmah iza
i baštinom bošnjačkog naroda. U Sarajevu je završio Gazi Husrev-be- Hamdije Kreševljakovića”, kaže Fazlija
govu medresu 1935. godine, a potom i Višu Alikalfić o Hasandediću.
ŽIVOTNI PUT HIVZIJE HASANDEDIĆA islamsku šerijatsko-teološku akademiju,
odnosno današnji Fakultet islamskih na- Za hafiza Mahmuda Traljića on je
Rođen je u Jablanici 1. jula 1915. go- uka. Od 1954. godine do odlaska u penziju “uvjereni, nepokolebljivi i praktični vjer-
dine, a umro je 19. oktobra 2003. godine u 1976. godine radio je u Arhivu Hercegovi- nik, tih, miran i odan svom poslu”. “Mali
Mostaru, istog dana kad je na ahiret pre- ne. Upravo će ova institucija i njen časopis u svojoj veličini” je za mostarskog mufti-
selio prvi predsjednik Republike Bosne Hercegovina biti primarno područje istra- ju Seida ef. Smajkića, “golemi čovjek” za
i Hercegovine Alija Izetbegović. živanja i objavljivanja radova. U javnosti Safeta Oručevića, “jedinstvena pojava u
se prvi put javlja pjesničkim prvijencem našoj kulturi” za Ahmeda Aličića.
Već godinama Mostarski medžlis Noćni ibadet u tuzlanskom Hikjmetu 1934.
hatmom obilježava u jednom danu go- godine pod pseudonimom Muhamed Hivzi. Ilijas Hadžibegović ga opisuje kao
dišnjice smrti ovih dvaju velikana. Tako je “snažnog hrasta koji je davno pustio svoje
bilo i ove godine u Karađozbegovoj džamiji. Njegova su istraživanja podrazumije- duboko korijenje u orijentalno-islamsko
vala kabinetski rad, izlazak na teren, sa- bošnjačko kulturno-historijsko naslijeđe”.
kupljanje i izučavanje narodnih predanja,
razgovor s ljudima vezanim za baštinu i “Mostar je imao sreću da u njemu
lokalnim poznavaocima ostavštine. Za živi i radi jedan takav znalac i pregalac”,
svog života objavio je 430 bibliografskih piše Fehim Nametak, a Amir Ljubović
tvrdi da bi “njegovim radovima većina
današnjih profesora evropskih univerzi-
teta bila ponosna”.
80 25/10/2018 STAV
