Page 71 - STAV broj 190
P. 71

Bosanski vilajet ima ove sandžake: Bosanski,
                                                Travnički, Bišćanski, Banjalučki i Zvornički.
                                                Ovom vilajetu pripada i Hercegovački
                                                sandžak. U svim tim sandžacima ukupno je
                                                oko 1.270.000 stanovnika, muškaraca i žena.
                                               To znači da je Sarajevo trgovački centar za
                                               nekoliko stotina hiljada ljudi. Međutim, prihodi
                                              trgovačkog suda posve su niski i nisu dovoljni
                                              ni za plaću tajnika na sudu (katib). Uprava suda
                                              se stoga žalila da u takvim uvjetima “plaća
                                              predsjednika suda ostaje posve nepokrivena”.
                                             Ova žalba jako me začudila. Stoga sam odmah
                                             otišao na trgovački sud i pregledali smo sve
                                             knjige. Ustanovio sam da tokom dvanaest
                                            mjeseci najviši mjesečni prihod nije prešao 350
                                            kuruša, a i to je bilo posve rijetko. Uglavnom se
                                            tokom jednog mjeseca ostvarivao prihod od 150
                                            do 200 kuruša, što je zabrinjavajuće i začuđujuće

Sarajevski trgovac u određenim vremen-                              eventualne sporove u       Doista, kad bi umro neki trgovac iz
skim razmacima pošalje svog čovjeka da                             bosanskom načinu tr-    unutrašnjosti koji je robu nabavljao od
pokupi novac koji mu duguju trgovci u                             govanja. Eto, tako smo   nekog sarajevskog trgovca, odmah su se
unutrašnjosti. Lokalni trgovci predaju mu                         ustvrdili šta je razlog  u Sarajevo slali računi i priznanice koje
dio dugovanja, a on njima priznanicu da                           zbog kojeg ovdašnji tr-  su pronađene u ostavštini i otplaćuje se
je novac preuzeo. Zajedno s robom, koju                          govci ne dolaze na sud.   njegov dug. Ako su iza umrlog ostala
će prevesti u svoje mjesto, preuzimaju i                                                   malodobna djeca, navodno, kadija nije
račun o vrsti i vrijednosti robe. Pri tome                           Kako se onda odvi-    popisivao ostavštinu sve dok se ne bi ot-
sarajevski trgovci od njih ne traže nika-               jalo trgovačko poslovanje bez      platio dug sarajevskom trgovcu. Doista,
kvu garanciju o tome da će platiti preu-    potvrda i svjedoka u jednom velikom eja-       sarajevski trgovci su tvrdili da im nikad
zetu robu, ne traže nikakvu potvrdu ni      letu kao što je bosanski? Iskreno, to me       niko nije porekao dug.
osobu koja bi bila svjedok o preuzimanju    zanimalo. Među sarajevskim trgovcima
robe. Prema tome, kada bi neki od tih tr-   bio je jedan po imenu Mehmed-aga Mer-                                 ***
govaca porekao svoj dug, sarajevski trgo-   hemić. Pozvao sam ga i upitao: “Koliko             Prije nekog vremena, kada je trebalo
vac ne bi imao na osnovu čega da ga tuži.   je vrijednost trgovačke robe koju si dao       provesti određene promjene u agrarnim
                                            u unutrašnjost na povjerenje i čekaš na        poslovima, pozvali smo u Istanbul 42 pred-
    Trgovački sud za pokretanje sudskog     naplatu?” Rekao mi je da mu trgovci iz         stavnika iz 7 sandžaka Bosanskog ejaleta.
postupka traži potvrdu, a za šerijatski     unutrašnjosti duguju više od 10.000 kesa       Da bismo utvrdili kakav je odnos između
sud potreban je svjedok. Tako, ustvari,     novca. Upitao sam ga: “Imaš li kakvu po-       zakupa koji age uzimaju od zemljoradnika
ne postoji sud koji bi mogao rješavati      tvrdu ili svjedoke?” “Nemam”, odgovorio        i interesa koji se uobičajeno uzima, upi-
                                            je, “nije običaj da se uzimaju.” “Pa dobro,    tali smo najprije muslimane koliko se u
                                            a šta bi uradio da ti neki od trgovaca s ko-   Bosni uzima kuruša na ime interesa za
                                            jim posluješ poreknu dugovanje?” Začu-         posuđenu kesu novca.
                                            dilo ga je moje pitanje pa mi je uz osmijeh        Njihov odgovor bio je: “Haša (sačuvaj
                                            odgovorio: “Kako može poreći? Odnio je         Bože), mi ne uzimamo interes. Mi neće-
                                            toliku robu i račun o nabavci.” “A da neki     mo haram-paru u kuću.” Potom smo isto
                                            od trgovaca umre, zar ti ne bi bio na gubit-   pitanje postavili nemuslimanima. I oni
                                            ku?”, upitao sam ga. “Ako umre, moj račun      su odgovorili: “Mi ne uzimamo interes.
                                            će se naći u njegovoj ostavštini. Njegovi      To rade Jevreji, a i oni odnedavno. Mi,
                                            nasljednici će vratiti dug.”                   kršćani i muslimani, jedni drugima po-
                                                                                           suđujemo novac, a interes ne uzimamo.
Doista, kad bi umro neki trgovac iz unutrašnjosti koji je robu                             Među nama nije običaj ni da jedni dru-
nabavljao od nekog sarajevskog trgovca, odmah su se u                                      gima dajemo garanciju o vraćanju duga,
Sarajevo slali računi i priznanice koje su pronađene u ostavštini                          a, eto, od nedavno se pojavila ta novina.”
i otplaćuje se njegov dug. Ako su iza umrlog ostala malodobna                              Ispitao sam te njihove navode i uvjerio
djeca, navodno, kadija nije popisivao ostavštinu sve dok se ne bi                          sam se da je sve onako kako su kazali.
otplatio dug sarajevskom trgovcu. Doista, sarajevski trgovci su                            Radi se, naime, o tome da su pojam inte-
tvrdili da im nikad niko nije porekao dug                                                  resa među nemuslimane unijeli stranci
                                                                                           kada su počeli dolaziti ovamo.

                                                                                                                           (Kraj feljtona)

                                                                                           STAV 25/10/2018 71
   66   67   68   69   70   71   72   73   74   75   76