Page 69 - BROJ 58 14.04.2016.

Miklosom Horthyjem, uvode rasne zakone individualni heroj izranja iz beznačajnosti toliko neprobojan da Kertész, iako ugle-
i Imre Kertész, kao jevrejsko dijete, biva svoje anonimnosti i postaje simbolička fi- dan i poštovan intelektualac u elitnim
prebačen u specijalni školski program po- gura značenja. Njegovo romaneskno svje- mađarskim kulturnim krugovima, živi
sebno skrojen za pripadnike nearijevskih dočanstvo o nacističkoj tiraniji zla, činilo sasvim izoliran od problema svoje druš-
naroda. U toj školi dočekuje deportaciju se tada, nije nikoga zanimalo i Kertész je tvene zajednice. Život mu je obilježen
u Auschwitz 1944. godine, gdje, samo za- vjerovao kako je nadvladalo uvjerenje o materijalnom oskudicom i duhovnim ra-
hvaljujući visini i ozbiljnom izgledu, us- banalnosti i besmislenosti njihovog uni- zočarenjima i iz tog osjećaja napuštenosti
pijeva ubijediti logorsko osoblje kako ima štenja i kako je bespredmetna svaka po- i odbačenosti piše roman Fijasko, u ko-
više od šesnaest godina, što je bila dobna traga za odgovorima na pitanja koja su jem opisuje svoje intelektualne zablude
granica koju su nacisti postavili za logo- tražila objašnjenje počinjenja holokausta. i umjetničke neuspjehe.
raše koji će biti tretirani kao besplatna Tek romanom Kadiš za nerođene di-
radna snaga. Sve mlađe, odmah po dola- BIJEG IZ SUMORNE jete Kertész skreće pažnju šire čitalačke
sku, slali su u gasne komore. KOMUNISTIČKE SVAKODNEVICE javnosti na sebe. Popularnost romana u
Razlozi zbog kojih je mladi Kertész Obeshrabren neuspjehom romana, kojem je opisao bizaran odnos oca s ne-
iz Auschwitza prebačen u Buchenwald Kertész se povlači nastojeći se čitanjem rođenim sinom i objasnio kako je nakon
nisu sasvim jasni, ali mladić je tu doče- odbraniti od stvarnosti koja nije pruža- holokausta roditeljstvo za preživjele Je-
kao oslobođenje 1945. godine. Kertész se la nikakve utjehe i duhovne razonode. vreje kompleksno iskustvo prožeto ira-
dugo godina mučio nastojeći sebi objasniti Sumornu komunističku svakodnevicu cionalnim strahom od ubijanja povećava
okolnosti prebacivanja, jer je u godinama Mađarske ignorirao je sustavno ne do- interesiranje za njegova prva dva romana.
nakon Drugog svjetskog rata shvatio da zvoljavajući da se ideologija režima pre- Kertészova literarna slava počinje neza-
je samo zbog tog neobjašnjivog premje- lije u njegov intimni život, a bedem koji ustavljivo rasti u godinama nakon sloma
štaja uspio ostati živ. Nakon puštanja iz je podigao između sebe i svijeta bio je mađarskog komunizma, a mlađe genera-
logora vraća se u razrušenu Budimpeštu cije čitalaca, neopterećene nasiljem stroge
i tu počinje život samostalnog čovjeka. socrealističke poetike, prihvataju njegovu
Isprva se izdržavao kao novinar lista Vi- literaturu kao autentičan i vjerodostojan
lagossag, ali nakon što list otvoreno poč- umjetnički napor da se ostane pošten i
ne podržavati komunističku diktaturu u nepotkupljiv. Njegove knjige počinju se
zemlji, Kertész napušta posao novinara i prodavati u sve većim tiražima, a Kertés-
zapošljava se kao fabrički radnik. Rade- zova uporna potraga za ubijenim jevrej-
ći monotoni i neizazovni posao manu- skim precima biva prepoznata kao jedin-
alnog radnika, počinje shvatati kako je stvena borba za priznavanje historijskih i
njegovo logoraško iskustvo nešto što ga političkih istina. Mađarska mora pamtiti
čini drugačijim od ostalog svijeta i poči- svoje ubijene sunarodnjake Jevreje i mora
nje razumijevati kako je bilo koji posao se hrabro sučeliti sa svojom fašističkom
osim rada na zapisivanju vlastitih uspo- i genocidnom prošlošću, bila je osnovna
mena zapravo uvreda za ljude koji nisu ideja Kertészovog publicističkog i eseji-
imale sreću preživjeti kao on. Vođen ta- stičkog rada tokom devedesetih godina
kvim mislima, napušta posao fabričkog prošlog stoljeća. U tom periodu objavlju-
radnika i postaje slobodni intelektualac je značajne memoarske knjige Dnevnik s
i nezavisni novinar. Zapisuje svoje ratne galije i Drugačiji ja: kronika metamorfoze i
uspomene, čita literaturu koja mu može knjige eseja i predavanja održanih na temu
pomoći da shvati fenomen holokausta zločina holokausta Holokaust kao kultura
i intenzivno prevodi na mađarski jezik i Trenutci šutnje dok vod za smaknuća puni.
djela velikih evropskih umova Friedricha Kertészov književni napor da holoka-
Nietzschea, Sigmunda Freuda, Ludwiga ust otrgne od zaborava nagrađen je Nobe-
Wittgensteina i Eliasa Canettija. lovom nagradom za književnost. Njegovi
Čitanje i duhovna meditacija obilježile Čitanje i duhovna meditacija romani ubjedljivo i sugestivno prikazu-
su Kertészovu potragu za istinom o vlasti- obilježile su Kertészovu ju sudbinu mađarskih Jevreja koji su,
tom životu, a petnaest godina razmišljanja potragu za istinom o ne znajući za drugačiji život osim onoga
i traganja za odgovorima koji bi smirili građanskog, naivno i bez ikakvog otpo-
njegovu grižnju savjest krunisat će objav- vlastitom životu, a petnaest ra postali žrtve luđačkog pokušaja da se
ljivanjem romana Čovjek bez sudbine, u godina razmišljanja i njihove sunarodnike fizički iskorijeni s
kojem je opisao iskustva iz Auschwitza. traganja za odgovorima evropskog tla. To nasilno predstavljanje
Roman je počeo pisati 1960., a objavio Jevreja kao drugačijih i neprilagodljivih
ga je 1975. godine uvjeren kako je uspio koji bi smirili njegovu evropskom biću fenomen je koji Imre
objelodaniti skrivenu i teško razumljivu grižnju savjest krunisat Kertész nikada nije shvatio, a njegovi
pripovijest o sudbini onih kojima je bila će objavljivanjem romana pokušaji da razumije zašto je kao dječak
namijenjena smrt iz nepoznatog razloga. trebao biti ubijen u gasnoj komori pro-
Opisujući život svog literarnog alter ega “Čovjek bez sudbine”, u izveli su sjajne knjige napučene osjeća-
Györgya Kövesa, nastojao je prikazati ži- kojem je opisao iskustva iz jima straha, bizarnosti i beznadežnosti.
vot potpunog beznađa i osjećaj posvemaš- Auschwitza. Roman je počeo Posljednjih godina života Imre
ne izgubljenosti. Kako roman nije imao Kertész bolovao je od Parkinsonove
nikakvog odjeka u Mađarskoj, Kertész je pisati 1960., a objavio ga je bolesti. Umro je 31. marta 2016. godine
zaključio da je doba umstvene sumanuto- 1975. godine u svome domu u Budimpešti, u osamde-
sti nadvladalo historiju u kojoj čovjek kao set sedmoj godini. n

STAV 14/4/2016 69