Page 66 - BROJ 58 14.04.2016.

KULTURA

više i ne žive u Banjoj Luci, poput Dana STAV: U književnost ste ušli kao pjesni- “namakne” i sa stalnim kašnjenjima,
Komljena, Tanje Šljivar, Radomira Mi- kinja, ne odričući se poezije ni u svom opet onaj rezultat donosi radost iz više
trića, Lane Bastašić. romanu. Iako su Satovi u majčinoj sobi razloga; ima zanimljivih autora, ima
pomalo neobični po svojoj poetičnosti, mladih ljudi koji Puteve doživljavaju
STAV: Satovi u majčinoj sobi ženski je oni se itekako razlikuju od onoga što se kao svoja “vrata” u književnost i koji
roman u svakom pogledu. Ali njega upra- sve češće podmeće pod roman. Oni nisu su prije svega jako talentovani. Ono što
vo ta dimenzija još više čini vrhunskim mješavina publicistike i ličnih ispovijedi. svakog urednika obraduje jesu svakako
literarnim djelom, jer on nije ispovijeda- Koliki je stvarni domašaj romana u na- i dobri komentari “veterana” književno-
nje feminizma na jednodimenzionalan šem vremenu, odnosno, da li su romani sti i kritike na časopis i njihovi prilozi,
i skoro vulgaran način. Imamo li pravo poput Vašeg samo incident u moru deja poput Basare, Ljiljane Šop, Albaharija i
nadati se da će Vaš roman otvoriti pro- vu prosječnosti? mnogih drugih.
stor ozbiljnom, neuvjetovanom književ- STUPAR-TRIFUNOVIĆ: Ne znam.
nom pristupu bitnim temama i da je on Teško bi mi bilo i neprijatno raditi takve STAV: Pogledamo li u prošlost, vidjet
početak otpora teroru bilo koje ideolo- komparacije. S druge strane, kao čitalac, ćemo da su nagrade, pa i najprestižnije,
gije nad umjetnošću? ponekad pročitam i dobre romane i zbir- često dodjeljivane umjetničkim ostva-
STUPAR-TRIFUNOVIĆ: Jako kom- ke poezije. I ne mislim da je moj roman renjima ne zbog kvalitete već zato što
pleksna tema i teško je ocijeniti kada incident. Naprosto, mi smo mala sredi- su ona ispunjavala očekivanja, društve-
smo i da li smo uspjeli pobjeći ideolo- na i trebamo prihvatiti da je nekoliko na, a ne umjetnička. Je li dodjeljivanje
giji/ideologijama jer smo cjeloživotno dobrih knjiga godišnje odličan rezultat. Evropske nagrade za književnost Vašem
izloženi raznim ideološkim utjecajima. Zbog činjenice da se štampa puno knjiga, romanu znak da se Evropa zasitila kli-
Ako bismo secirali svaki tekst, uvijek mi svi pomalo upadamo u zamku da sve šeizirane umjetnosti, one koja se bavi
bismo, vjerovatno, našli natruhe neke i obezvrijedimo jer manjka kritike. Uop- povijesnim nepravdama, žrtvama, mut-
nekakve ideologije, ali ono što ste spo- šte, cijela ta struktura života oko knjige nom nostalgijom?
menuli i što mislim da je bitno jeste da se urušila, a još se nismo snašli u okol- STUPAR-TRIFUNOVIĆ: Ne znam. Da
ideologija ne smije u tekstu zauzeti pri- nostima u kojima bi se trebao osnaživa- živim u Evropskoj uniji, možda bih iz te
mat nad umjetničkim. Pisac je onaj ko ti kakav-takav vrijednosni sistem. Ali u perspektive mogla govoriti kako je tamo i
u tekstu može i treba da propituje ideo- kulturi i posljedično književnosti nema čega je Evropa sita, a čega gladna. Odav-
loško, ali ne i da ga nameće. Što se tiče novca, a gdje nema novca, tu je “krpež i de mogu samo iz bosanskohercegovačke
feminizma koji spominjete, uvijek isti- trpež” i, logično, slabo koga zanima da se
čem kako podržavam feminističke ideje puno bakće s tim i da uređuje tu oblast
i ne razumijem žene koje žive sve ono za i izdvaja žito od kukolja. Nama je onda
što se feminizam izborio, a istovremeno lakše reći kako ništa kod nas ne valja i
se odriču i plaše da ih neko može etike- okrenuti se ka autorima koji dolaze s
tirati kao feministkinje. Feminizam je više isprofilisanih tržišta iza kojih sto-
odigrao značajnu ulogu u emancipaciji je i agenti, urednici, izdavač, reklama,
žena i stvaranju boljih životnih uvjeta kritika i sva ta aparatura, jer knjige ne
za njih, ali to ne znači da želim pisati padaju s neba u glavu.
knjige koje će biti pamfleti feminizma.
Romanom sam željela pokušati pokazati STAV: Vaš doprinos književnosti nije
složenu strukturu, prije svega, unutar- samo stvaralački, urednica ste Puteva,
njeg, a onda i ospoljenog života žene u jednog od sadržajnijih književnih časo-
ovim našim krajevima i s tim generacij- pisa ne samo u Bosni i Hercegovini već
skim razlikama i svim onim što je vrije- i u regionu. Je li uređivanje takvog ča-
me pojedinima od njih donosilo. Neki u sopisa posao mučnog traganja za ne-
tom prepoznaju jak utjecaj feminizma, čim vrijednim među pristiglim tekstovi-
neki nalaze da nedostaje više feministič- ma ili posao slatke muke izbora boljeg
kih ideja. Nisam o tome mislila dok sam među dobrim?
pisala, moji su stavovi negdje pozadinski STUPAR-TRIFUNOVIĆ: Ima tu svašta.
i manje bitni. Zanimalo me da dohvatim I iznenađujuće dobrih i loših tekstova.
to nešto što uzmiče i što je više preću- Rezultat me ipak raduje, jer i pored svih
tano. To nešto što vam drugi neće reći poteškoća i sulude avanture pravljenja
o sebi, a opet, to ih ponajviše određuje. časopisa bez novca, borbe da se novac

“Paradoksalno, one knjige koje mimoiđu ovdašnje
nagrade imaju više šanse za neki makar regionalni
uspjeh. Nisam usamljen slučaj. Tu je već cijeli niz
talentovanih mladih autora, dobitnika različitih značajnih
priznanja mimo lokalne zajednice. Mnogi od njih više
i ne žive u Banjoj Luci, poput Dana Komljena, Tanje
Šljivar, Radomira Mitrića, Lane Bastašić”

66 14/4/2016 STAV