Page 61 - BROJ 58 14.04.2016.
P. 61

ispade da je onaj uzglavni visok 3,77, a   rastinje, što govori da se niko dugo ne bri-  dvor u Istanbul, i to prema izmijenjenim
          nožni 3,20 metara. Husein nam stručno   ne o ovoj rijetko viđenoj baštini.  propisima o regrutaciji za Bosnu, a pre-
          objasni da su s ovom visinom skoro pet   - Vi biste ovo muslimansko groblje   ma kojima su direktno za dvor probirani
          vjekova ovako uspravni, jer su najmanje   trebali raskrčiti i očistiti, pa onda urediti   samo “obrezani dječaci”, kao što je kasnije
          još metar u zemlji, a nisu se nimalo uko-  - kaže Velija domaćinu Huseinu, dodaju-  otišao i Mehmed Sokolović, sin Džema-
          sili i pored pomjeranja zemljišta. Onda   ći - imali biste koristi u drvima, a učinili   ludina Sinana.
          je mjerio razmak između njih. Skoro pet   biste veliki hair, što je više od te koristi.  Deli Husrev-paša bio je kapidžijski
          metara, kao da je razmak bio u simetriji s   - To ćemo i uraditi, a onda ćemo vas   ćehaja, pa beglerbeg Konje, a kasnije je
          visinom ovih nišana. Mora da je sve ovo   zovnuti da dođete kada uredimo ovaj me-  postao član vezirskog vijeća, drugi vezir.
          radio neki vrsni majstor za obradu nišana,   zaristan - obeća mu Husein.  Poznat je po tome što je na divanu sabljom
          a trebalo mu je mnogo irgata da ove ka-   Nismo se više zadržavali. Izašli smo   nasrnuo na velikog vezira Sulejman-pašu
          mene težine usprave i ukopaju u zemlju.  iz šumarka na livadu, a Husein nam je   kada je ovaj loše govorio o Bosni, pa ih je
                                            objasnio da ova voda, koja izvire u ovome   sultan Sulejman Zakonodavac obojicu smi-
          HRPA KAMENJA I DOBRA VODA         šumarku-mezaristanu, nikada ne presušu-  jenio. Husrev-paša umro je ubrzo od tuge.
            Na uzglavnom nišanu s jedne strane   je. Hladna je i zimi i ljeti i zbog ljekovi-  Njegovo je turbe na Fatihu u Istanbulu na-
          uklesani su mač i nadžak, a s druge je nat-  tosti je nazvana Dobrom vodom, a ranije   pravljeno prema nacrtu Mimara Sinana,
          pis na arapskom jeziku. Kod sebe sam imao   su je posjećivali mnogi iz drugih krajeva.   njegovog prijatelja. A naš Mustafa aga-beg
          prijevod ovog natpisa iz druge knjige autora   Nekada je imala drveni kotao, ali su i on   vratio se u Bosnu. I ovdje su mu nišani.
          Mehmeda Mujezinovića Islamska epigrafi-  i voda zarasli u korov te su nastale bare
          ka Bosne i Hercegovine. Pisalo je: “Vlasnik   i muljevito zemljište. Vodu i njen okoliš   OTKUD STEĆAK UZIDAN U CRKVU
          ovog mezara je Mustafa aga-beg, sin Deli   trebalo bi očistiti a kotao zamijeniti, kako   Spuštali smo se polahko izlokanim
          Husrev-pašin. Početkom časnog mjeseca   bi bili dio uređenog mezaristana.  putem u Rogaticu. Koliko god bilo jako
          šabana 962. godine” (21-30. VI 1555. go-  Opet nazad, kroz vodom natopljeno   sunce, ostale su lokve koje je trebalo za-
          dine). Autor Mujezinović komentira poče-  zemljište, pa preko vode koja ga je presije-  obilaziti, a da se izbjegnu neravnine. Na-
          tak natpisa, asocira ga na riječi sa stećaka:   cala. Kada smo došli do Huseinove kuće,   kon polusatnog spuštanja, uđosmo u ovaj
          “A se leži”, koje su najčešće na srednjovje-  Raza nas dočeka s kahvom na drvenom   grad poznat po nekropolama sa starim ni-
          kovnim nadgrobnim spomenicima. Slova   stolu, pa raspredosmo priču o našoj slav-  šanima, od kojih su neki natpisi na njima
          su udubljena baš kao na stećcima. Onaj je   noj prošlosti.           pisani bosančicom. Na jednoj raskrsnici
          nožni nišan po sredini okovan željeznim   Mustafa aga-beg bio je jedan od dva-  krenusmo ustranu, pa opet uzbrdo, asfal-
          šipkama, kao da je napukao, pa su ga neki   ju sinova Deli Husrev-paše Sokolovića,   tnim putem prema selu Čadovina. Usput
          dobri ljudi ovako utvrdili da se ne raspo-  amidžića našeg velikog vezira Mehmed-pa-  smo se zaustavljali i pitali prolaznike za
          lovi. I još nam je nešto zapalo za oči. Ni-  še Sokolovića, iz sela Sokol, kasabe Rudog,   ovo selo, a na jednoj okuci nas vratiše na-
          šani su bili ukrug ograđeni kamenim zi-  kadiluka Višegradskog. Mnogo prije Meh-  zad, pa s druge raskrsnice nabasasmo na
          dom, ali je on davno grohnuo. Sada je to   meda, otac ovog Mustafe aga-bega Husrev   to selo, i to na ograđeno i uređeno staro
          okolo hrpa kamenja, iz nje izrasta drveće i   otišao je kao dječak na obuku direktno na   muslimansko groblje.


                                                                                                   STAV 14/4/2016  61
   56   57   58   59   60   61   62   63   64   65   66