Page 71 - BROJ 58 14.04.2016.

kaligrafa koji može stati na “mejdan” bilo prvog učitelja, Munib Obradović sve se
kojem drugom svjetskom kaligrafu – ri- bolje upoznavao s kaligrafskim norma-
ječ je, svakako, o Munibu Obradoviću. ma. Pored dara s kojim se pojedinac može
Ukoliko je Stari most poezija, mo- roditi, prema Obradoviću, neizbježan je
starska čaršija poezija, hučanje Neretve svakodnevni rad, i dodaje da “kaligrafija
poezija, onda su kaligrafske kompozi- kao umjetnost podrazumijeva više stvari.
cije Obradovića najprofinjenija poezija. Nije to samo lijep potez ili lijepa levha
Njegove levhe nalikuju stihovima divana itd. Nego ona obavezno podrazumijeva
Derviš-paše Bajezidagića ili poezije Fevzi- ahlak. Da bi neko pisao Božiju riječ, tre-
je Mostarca. Kaligrafska djelatnost Obra- ba imati edeb, da se lijepo ponaša, da je
dovića potvrda je da velikani kaligrafije u uzoran u ponašanju”.
Bosni i Hercegovini nisu stvar prošlosti Nakon rata, Obradović završava zapo-
već da su živi i da su među nama. Ugo- četi studij mašinstva 2000. godine, a od-
dan razgovor s ovim kaligrafom vodili mah potom zaputio se u Kairo. Odluka je
smo podno kupole Koski Mehmed-pašine proizašla iz želje za učenjem arapskog je-
džamije u Mostaru, u jednom od objekata zika, islamskih nauka i kaligrafije. Razlog
džamijskog harema. Sasvim slučajno za- ovakvog pristupa i interesiranja obrazla-
počeli smo dijalog o Bismilli, čije je pi- že činjenicom da su skoro svi veliki kali-
sanje upravo dovršavao. grafi imali široku naobrazbu i to ne samo
iz vjerskih nauka niti samo iz kaligrafije
UČENIK VELIKANA nego iz različitih disciplina. Obradović
EGIPATSKE KALIGRAFIJE naglašava da mu je studij mašinstva po-
Munib Obradović je Mostarac, rođen mogao razumjeti svijet i prirodu. Učenje
1971. godine. Nakon srednjoškolskog ob- arapskog jezika, prema njegovom mišlje-
razovanja u rodnom gradu, upisuje Ma- nju, ključno je za tumačenje svetog tek-
šinski fakultet, ali, zbog ratnih okolnosti, sta Kur’ana – za jednog kaligrafa važno je
biva primoran zamrznuti studije. Prisje- shvatiti ono što piše jer je “veliko ograni-
ćajući se nesretnih zbivanja devedesetih čenje kada ne znamo šta određena levha
“Kaligrafija kao umjetnost godina pojašnjava kako se upravo tada u znači”. Vjerska naobrazba pomogla mu je
kasnije da uđe u srčiku svojih ispisa. Sve
njemu javljao veći interes za kaligrafi-
podrazumijeva više stvari. ju. Lagani plam rasplamsao se i postao ovo pomaže nam da otkrijemo ključ ra-
Nije to samo lijep potez ili nepokolebljiva vatra. Među presudnim zumijevanja njegovih levhi, zaključujući
faktorima za njega bilo je svakodnevno
da iza svake kaligrafske kompozicije stoji
lijepa levha itd. Nego ona svjedočenje barbarskog uništavanja mo- pomno promišljena poruka i čitav jedan
obavezno podrazumijeva starskih džamija i mezaristana. Premda svijet kontemplacije.
se niko u porodici nije bavio kaligrafijom,
Obradović u Kairu upisuje četvero-
ahlak. Da bi neko pisao iz svog djetinjstva izdvaja nešto što mu se godišnji studij usavršavanja islamske ka-
duboko urezalo u pamćenje: “Ima jedan
ligrafije i ornamentike pri Umjetničkoj
Božiju riječ, treba imati edeb, moment. Sjećam se kada je jedan Mus- akademiji arapske kaligrafije i ornamenti-
da se lijepo ponaša, da je haf došao u kuću. Imao sam tri godine. ke “Halil Aga”. Ovaj studij najstariji je te
vrste u cijelom arapskom svijetu, a osno-
Bio je to divan ispis Kur’ana. Dugo sam
uzoran u ponašanju” ga gledao. Znao sam da je nešto posebno. vao ga je 1922. godine čuveni istanbulski
Godinama nakon toga, kada sam počeo kaligraf Şeyh Mehmed Abdülaziz er-Rufai
izučavati kaligrafiju, shvatio sam da je Efendi, poznat i kao Hattat Aziz Efendi.
taj Mushaf jedan od najljepše prepisanih Tokom svog školovanja, Munib Obradović
Piše: Haris DERVIŠEVIĆ koje sam ikada vidio i da je djelo kaligrafa učio je šest stilova kaligrafije na tradiciji
Muhameda el-Emina er-Ruždija. Muha- Abdülaziz er-Rufaije, uspostavljenoj skoro
Fotografije: Velija HASANBEGOVIĆ meda el-Emina er-Ruždija! To je velikan prije jednog stoljeća. Prema tome, studij
kaligrafije. Još uvijek dobro pamtim kako kaligrafije koji je pohađao ima se smatra-
sam gledao taj rukopis.” ti egipatskim ogrankom osmanske kali-
slamska kaligrafija doživljava puni Vremenom je osjetio da ima naročit grafske škole, a šest pisama (sulus, nesh,
procvat diljem svijeta. Kaligrafska dar, volio je tehničko pismo i crtanje. Za- divani, dželi-divani, rika’, talik) za koje je
scena danas je izuzetno živa. Izložbe nimanje za kaligrafijom odvelo ga je do dobio diplomu zasnivaju se na svim uzu-
Ise otvaraju skoro svakodnevno. Stru- Avde ef. Abaza, kojeg navodi kao svog sima uspostavljenim u Istanbulu. Svaka-
janja su raznovrsna i teško je pratiti sva prvog učitelja. Abaz je osnovno znanje o ko da je ovo razlog zašto se stil Muniba
zbivanja. Kaligrafske forme kreću se od kaligrafiji preuzeo od Ešrefa ef. Kovačevi- Obradovića karakterizira kao stil “turki”.
tradicionalnih obrazaca do koketiranja sa ća, s kojim je bio u kontaktu, ali se Avdo Pored kaligrafskog obrazovanja na
savremenim tendencijama. Međunarodna ef. Abaz najviše razvijao sam, odnosno, Akademiji “Halil Aga”, želio je produbi-
natjecanja potvrda su sve većeg zanima- bio je samouk. Bez obzira na svojevrsnu ti svoje znanje, stoga se daje u potragu za
nja za ovaj oblik islamske umjetnosti, a umjetničku izoliranost, Avdo ef. bio je izu- privatnim časovima kod profesora Mus’ad
škole kaligrafije nije više neobično vidje- zetno nadaren, a Obradović ističe čistinu Khudair el-Borsaidija, najpriznatijeg sa-
ti u Evropi, Sjevernoj Americi ili drug- poteza i konture harfa koja je krasila tog vremenog egipatskog kaligrafa. Svoj prvi
dje. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, majstora. Zahvaljujući druženjima, savje- susret s El-Borsaidijem opisuje sa sje-
s ponosom se može kazati da i mi imamo tima i literaturi koje je dobijao od svog tom: “Šetao sam bazarom ‘Han Halili’ i

STAV 14/4/2016 71