Page 30 - STAV broj 192
P. 30

BESPUĆA INTERNETSKE ZBILJNOSTI

Vijeće za diskriminaciju                                                                          Svojevrsna ideološka podjela nastala
roditelja (i djece)                                                                                    na onome što se kod nas samona-
Kantona Sarajevo                                                                                  ziva ljevicom dodatno je pojačana to-
                                                                                                  kom predizborne kampanje. No, istinski
Ministarstvo obrazovanja Kantona Sa-               trebaju ostvariti neka svoja ustavna prava     razlozi te podjele postaju jasniji tek ako
      rajevo ovih je dana i zvanično počelo        koja su drugima inače zagarantirana. Brojni    pogledamo pokušaje sklapanja postiz-
provoditi instrukciju prema kojoj su škole         su primjeri takvih podlih zamjena teza: ako    bornih koalicija i argumentaciju kojom se
u Kantonu Sarajevo dužne anketirati ro-            se izjasnimo kao Bošnjaci – razdvajamo         nastoji opravdati trenutno najupečatljiviji
ditelje učenika kako bi se u školskoj do-          narode, ako pričamo bosanski – razdvaja-       fenomen političke trampe koju gledamo
kumentaciji upotrebljavao samo jedan               mo narode, ako imamo svoje partikularne        – pokušaj da se potpuno marginalizi-
od zvaničnih jezika u Bosni i Hercegovi-           simbole, običaje i tradicije – razdvajamo      ra SDA. I dok su koalicije koje se žele
ni. Dakle, ili bosanski, ili hrvatski, ili srpski  narode, ako prakticiramo bilo kakvu poseb-     napraviti čisto matematičke, pokušaj
jezik, umjesto dosadašnje diskriminatorne          nost – razdvajamo narode. Logični zaklju-      poništavanja izborne volje većine boš-
i neustavne kovanice BHS. Provedba ove             čak ovakvih podvala jeste da će na kraju       njačkog glasačkog tijela sasvim je ide-
instrukcije, baš kao i onda kada je lani prvi      ispasti da je samo postojanje Bošnjaka         ološki i, moglo bi se reći, programski.
put najavljena, izazvala je ogorčene urlike        kao posebnog naroda ustvari razdvajanje        Riječ je o ideji jednog radikalnijeg krila
protivljenja iz već dobro poznatih bastiona        naroda. Kao da krajnji cilj i jeste legitimi-  samoproglašene ljevice čije se zablu-
tzv. građanštine. Koliko je problematičan          zacija takvih suicidalnih zaključka, gdje bi   de, želje i maliciozne namjere najbolje
izostanak održivih argumenata za pozive            se Bošnjaci pomirili s diskriminacijom te      razotkrivaju u stavovima i izjavama Ner-
da se nastave kršiti ustavom zagarantirana         počeli kao pozitivnu tekovinu prakticirati     zuka Ćurka. Već neko vrijeme, još od
prava građana Kantona Sarajevo, toliko je          autodiskriminaciju. U oči upada i zanimlji-    tzv. Jahorinske deklaracije iz 2016. go-
još problematičnije što oni ne dolaze samo         va nebuloza po kojoj za VRKS škole, pri-       dine, Ćurak zagovara novi politički kurs
iz pojedinih ideoloških projekata, kao što         je svega, imaju zadatak zbližavanja djece      tzv. ljevice ili građanskog bloka, kako
je Školegijum Nenada Veličkovića ili po-           po nacionalnoj osnovi?! Naravno, postoji       se već vole samopozicionirati, ovisno
litičkih organizacija poput Naše Stranke,          i takva, u prvom redu indirektna kohezivna     od političkog trenutka, a čija će glavna
već i iz organizacija poput Vijeća roditelja       društvena uloga obrazovnih institucija, no     odlika biti “distanciranje od patriotskih
Kantona Sarajevo, koje bi trebalo i moralo         primarni zadatak i funkcija škola jeste da     narativa”, pogotovo onih vezanih za od-
biti ne samo politički i ideološki neutralno       obrazuju djecu i da to čine na njihovom        branu od agresije na RBiH. U suštini,
nego i djelovati u skladu sa zakonom i in-         maternjem jeziku. Ovo insistiranje VRKS-a      Ćurak predlaže i formalni razlaz ljevice
teresima građana Kantona Sarajevo i nji-           na ideološkom i političkom konstruktu, ovaj    s vrijednostima koje on smatra “desni-
hove djece. Skandalozni zahtjev upućen             atak na posebnosti i različitosti, gdje škola  čarskim”, koje se u lokalnom političkom
iz VRKS-a da se nastavi upotrebljavati ne-         prije svega ima funkciju “miješanja naroda     i medijskom vokabularu nazivaju “pro-
ustavna kovanice BHS, tj. da se zaustavi           i narodnosti”, brisanja bilo kakvih poseb-     bosanskim”, te povratak na originalne
instrukcija o korištenju zvaničnog naziva          nosti različitih društvenih i etničkih grupa,  “fabričke” postavke. Te su postavke u
za jezik, i to zato što to “razdvaja djecu, a      te uspostavljanja “bratstva i jedinstva”, tu-  slučaju ovdašnje ljevice rigidno neoju-
škola bi trebala da ih spaja”, svrstava se         kne na svojevremenu komunističku diskri-       goslavenske, barem u vezi s pitanjima
u red najodvratnijih zamjena teza viđenih u        minatornu i asimilatornu praksu. Zaista se     o važnosti nacije, o vjerskim slobodama,
poslijeratnoj Bosni i Hercegovini. Kako je         treba zapitati ko i na osnovu čega sjedi u     o uređenja društva i države ili o ljudskim
moguće da ustavom zagarantirano pravo              tom Vijeću roditelja Kantona Sarajevo te       pravima. No, Ćurku je takvo anahrono
izučavanja maternjeg jezika u nastavnom            da li su ovakve skandalozne izjave stav ci-    vraćanje točka ljekovito jer smatra da je
predmetu koji nosi njegovo ime, a u Kan-           jelog Vijeća ili samo nekih njegovih politi-   ljevica kontaminirana vrijednostima koje
tonu Sarajevo je to prije svega bosanski           ziranih i ideološki ostrašćenih članova koji   joj nisu imanentne. Budući da u realnosti
jezik, može bilo koga diskriminirati? To je        ovo udruženje građana i njegove članove        bilo kakva vrsta građanskog ili ljevičarskog
već viđena i gotovo pa uobičajena lažna            time samo kompromitiraju.                      političkog organiziranja postoji isključi-
dilema koja se nameće kada god Bošnjaci                                                           vo na prostorima Bosne i Hercegovine
                                                                                                  većinski naseljenim Bošnjacima, Ćurak
                                                                                                  prije svega zagovara čišćenje ljevice od
                                                                                                  probošnjačkih narativa, tačnije “debošnja-
                                                                                                  kizaciju” lijeve politike kroz njeno razvo-
                                                                                                  đenje od vrijednosti koje su zajednička
                                                                                                  tekovina nastala tokom odbrane države
                                                                                                  od velikosrpske i velikohrvatske agresije.
                                                                                                  Najbolji način za dekontaminaciju ljevice
                                                                                                  od “ratnih” i “patriotskih” narativa Ćurak
                                                                                                  vidi u tome da ih se stalno propituje, do-
                                                                                                  vodi u pitanje, relativizira ili marginalizira.
                                                                                                  Upravo je to i sam pokušao uraditi kada
                                                                                                  je problematizirao spomeničku kulturu
                                                                                                  vezanu za period agresije na RBiH ozna-
                                                                                                  čavajući je “militarizovanom”, te predla-
                                                                                                  žući da se dižu spomenici koji će biti u
                                                                                                  funkciji “afirmacije mirnog i tolerantnog
                                                                                                  društva” i kojima će cilj biti “pomirenje”,

30 8/11/2018 STAV
   25   26   27   28   29   30   31   32   33   34   35