Page 26 - STAV broj 192

POLITIKA

Ima li fajde od ibreta

JEZIK
JE KUĆA
(GU)BITKA

Nedavno je Hrvatska radiotelevizija objavila izjavu glasnogovornice
Granične policije BiH “prevedenu” na hrvatski jezik, što je izazvalo
ibret, podsmijeh i izrugivanje naše javnosti. Možda je postupak
uredništva HRT-a bio suvišan i nepotreban, ali odgovoran odnos
prema jeziku nikako nije za podsmijeha. Naprotiv. Više bismo se trebali čuditi našoj nebrizi o
bosanskom jeziku i relativiziranju svega što miriše na kulturni i nacionalni identitet Bosne i Bošnjaka

Piše: Elvir RESIĆ proučiti kulturološki značaj jezika i čakavsko narječje (obuhvata naj-
kao glavnog temelja nacionalnog i veći dio izvornih govornika u Dal-
Hrvatska radiotelevizija ne- kulturnog identiteta jednog naroda, maciji i na jadranskim otocima). U
davno je, izvještavajući o te se pomalo informirati o tradicio- jezičkoj praksi ovi se idiomi toliko
migrantskoj krizi na granici nalnom i savremenom odnosu hr- razlikuju da se, naprimjer, hrvatski
između Bosne i Hercegovine vatskog jezikoslovlja prema jeziku zemljoradnik iz okoline Varaždina
i Hrvatske u blizini graničnog prije- u upotrebi. i ribar iz nekog sela s otoka Cresa
laza Maljevac, objavila izjavu glasno- međusobno jedva razumiju, osim
govornice Granične policije BiH Sa- Prije svega, valja naglasiti da za ako su išli u školu i učili standardni
nele Dujković. Pritom je uredništvo sporazumijevanje izvornih bosanskih hrvatski jezik. S druge strane, Boš-
nacionalne hrvatske televizije proci- i hrvatskih govornika nije potrebno njak iz Sarajeva ili Bihaća razumjet
jenilo da njenu izjavu na bosanskom prevođenje, ako se radi o pripadni- će bez poteškoća šta mu govori Hrvat
jeziku treba “prevesti” na hrvatski. cima štokavskog narječja. U isto vri- iz Osijeka jer su i jedan i drugi što-
Prijevod je dat u titlovima i gotovo jeme, hrvatski jezik je, za razliku od kavci. Dakle, nema nikakve dileme
je identičan onome što glasnogovor- srpskog, a pogotovo od bosanskog, da je prevođenje izjave bilo suvišno
nica Dujković govori. prilično “razuđen” i razlike izme- iz aspekta razumijevanja onoga što
đu narječja, dijalekata i narodnih je Dujković govorila.
Najviše ibreta, podsmijeha i izru- govora u Hrvata nisu beznačajne. U
givanja ovaj potez HRT-a izazvao Hrvatskoj postoje tri narječja: što- Međutim, iako jezik jeste osnovno
je kod dijela bosanskohercegovač- kavsko (najsličnije bosanskom i srp- i najvažnije sredstvo za sporazumi-
ke javnosti, a komentari korisnika skom, a izvorno se govori u Slavoniji jevanje među ljudima, on nije samo
društvenih mreža uglavnom su bili i Dubrovniku), kajkavsko (karakte- to. Jezik ima i svoju kulturološku,
negativni. ristično za grad Zagreb i okolinu, umjetničku, historijsku, sociološku,
ima najveću sličnost sa slovenskim) psihološku dimenziju i vrijednost. A
Međutim, da bismo razumjeli
ovakav i slične postupke, trebali bi-
smo malo pogledati u nauku o jeziku,

26 8/11/2018 STAV